Uslijed velikih tenzija sa Amerikom i NATO-m zbog sukoba u Ukrajini, predsjednik Rusije, Vladimir Putin je 2. septembra bio u kratkoj posjeti susjednoj Mongoliji.
U ovako teškom vremenu, kada je Putin zaokupljen nestabilnom situacijom u Ukrajini i sankcijama koje su proizašle iz nje, postavlja se sljedeće pitanje: Zašto je Putin posjetio Mongoliju – zemlju koju mnogi smatraju nebitnim susjedom - i zašto mu je to bio prioritet?
Prije nego što promislimo o odgovoru na ovo pitanje, pogledajmo pozadinu priče.
Hladni rat je bio period od četiri decenije, koji je podijelio svijet u dva neprijateljska tabora. To je bilo vrijeme kada su Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države sa svojim saveznicima pokušale upravljati svijetom u idealoškom i vojnom smislu.
Danas je Rusija neuporedivo drugačija zemlja od Sovjetskog Saveza za vrijeme Hladnog rata. Prije svega, ona je izgubila kontrolu nad bivšim Sovjetskim republikama koje su svoju nezavisnost dobile nakon raspada Sovjetskog Saveza. U međuvremenu, zahvaljujući ogromnim prirodnim bogatstvima koje posjeduje, kao što su ugalj, prirodni gas i nafta, Rusija je uspostavila veze sa Evropom u ekonomskom smislu i, sve do nedavnih sukoba, imala je vezu sa zapadom koja je za Sovjetski Savez u Hladnom ratu bila nezamisliva.
Sve ove promjene su, zajedno sa mnogim drugim faktorima, doprinijele tome da se preoblikovala i reorganizirala politika danšnjeg svijeta. Više nije moguće govoriti o Hladnom ratu, ali moramo priznati da se svijet još uvijek nosi sa nasljedstvom tog doba.
Na primjer, iako Rusija više ne djeluje po načelima Sovjetskog Saveza, marskističke ideologije, i mada je, želeći da ostvari svoje interese, poduzela bitne korake u cilju prilagodbe socioekonomskim uslovima 21. stoljeća, Sjedinjene Američke Države i Evropa joj i dalje prilaze s rezervom. U tom smislu ne možemo govoriti o nestanku „neprijateljskih tabora“ koje smo naslijedili iz perioda Hladnog rata.
S obzirom na to da je eskalirao sukob u Ukrajini, ovo gledište postaje još čvršće. Međutim, u ovom trenutku nije riječ o svjetskoj, vojnoj i ideološkoj borbi kao što je to bilo u slučaju Hladnog rata, već je neprijateljstvo uzrokovano borbom za teritoriju, što povlači za sobom različite rizike i interese.
Ovaj sukob se nastavlja sa namjerom da se nametnu sankcije Rusiji, a konačni cilj je izolacija zemlje. Riječ „izolacija“ se ovdje ne smije uzeti preozbiljno, jer ono što se želi postići jeste da se Rusija prikaže kao zemlja koja je izopćena.
Sada moramo razmisliti o tome da li je to mudar i razborit korak za svijet, uzevši u obzir da je za suočavanje sa vrlo ozbiljnim problemima na globalnom planu, potrebna dobra saradnja među državama.
Očito je da je svijet danas zatvoren zbog stajališta koja počivaju na interesu i koja se mijenjaju kada je riječ o zauzimanju strana, što samo po sebi, instiktivno rađa mržnju jednih prema drugima. Ovakav pogled također donosi sebičnost, egoizam, i sve vrste negativnosti koje će pogoršati sve za suprotnu stranu.
Zato je politika „izolacije Rusije“ opasna, ne samo za ovu regiju, nego za cijeli svijet. To je također razlog zašto se, pod sve većim pritiskom jer je ostavljena sama, a uslijed tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-m, Rusija okrenula svom oduvijek prijateljskom susjedu Mongoliji.
Sve dok ljubav i suosjećanje ne prevagnu i sve dok moto „Ono što je u najboljem interesu nas kao države“ bude zamijenjen sa „ Ono što je u najboljem interesu za cijeli svijet“, očito je da će svijet u kojem živimo pokazati još mračniju stranu. U političkom, ekonomskom i vojnom smislu, politika „izolacije“ suparničke strane mora rezultirati sukobljavanjem koje će čovječanstvu donijeti samo gubitke i dopustiti da se iskali bijes nad nedužnim građanima svijeta.
Za dobrobit čovječanstva i bolji svijet, zemlje širom planete se moraju riješiti politike koja će „izolirati suprotnu stranu“ i prihvatiti onu koja će je „prigrliti“.
http://thebosniatimes.com/geopolitika-izolacija-rusije-opasna-politika-za-mir-u-svijetu/
