Zidovi ne mogu biti riješenja za sigurnosne probleme

Ogromne cifre stravičnih ubistava, te šokantne priče o masovnim pokoljima u različitim dijelovima svijeta slamaju srca svima. Milioni nevinih ljudi se svakodnevno bore da ostanu živi, dok se milioni drugih suočavaju s terškim progonima i ugnjetavanjem. Terorizam nastavlja otimati živote hiljada civila širom svijeta svakog dana.

Bilo bi očekivano da se svijet ujedini u zaustavljanju ovog ludila i uspostavi mir, ali ne, umjesto toga, na iznenađenje svih, svijet je svoje nade vezao za još više naoružanja. Najvažniji razlog za ovaj interesantni fenomen leži u ličnoj, društvenoj i moralnoj degeneraciji zajednica, te odvratnom i sebičnom stavu koji je počeo proždirati svijet. Čak i Afrika, gdje se mnogo država svakodnevno bori s glađu, troši sve što ima na oružje, koje je gorki podsjetnik na njenu uznemirujuću stvarnost.

Danas je sigurnost problem koji progoni cijeli svijet i na koji države troše milijarde dolara. Situacija je toliko ozbiljna da milioni izbjeglica, koje bježe da spase živote od ratova, sukoba, straha, progona, siromaštva i nesigurnosti, bivaju označeni kao “sigurnosni problem” u mnogim dijelovima svijeta.

Zidovi izgrađeni duž granica su jedna od mjera koju poduzimaju mnogi kako bi riješili problem sigurnosti. Na primjer, mnoge evropske zemlje koje su destinacija na ruti ilegalnih imigranata radi njihove blizine, već su podigle zidove duž svojih granica. Procijenjuje se da će do kraja 2015. godine, više od milion izbjeglica ući u Evropu. Mnogi imigranti pokušavaju doći do Evrope preko Turske i Grčke. Boreći se s potrebama sve većeg broja izbjeglica, Grčka je odlučila podići žičane ograde duž svojih granica i oko Maritse, Bugarska također postavlja 160 km žičane ograde duž svojih granica.

Reakcije dijela mađarske i hrvatske javnosti na migrante i izbjeglice koje pokušavaju doći do Njemačke vozom, privukle su negativne kritike sa svih strana svijeta. Mađarska, koja je već podigla zid da spriječi izbjeglice da ulaze iz Srbije, sada tvrdi da će podići takav zid i na granici sa Hrvatskom. Hiljade izbjeglica, pretežno iz Sirije, Iraka i Afganistana, stižu u Mađarsku, prvo preko Grčke, pa onda Srbije.

Dužnosnici UN-a kažu da će se dotok izbjeglica u Evropu nastaviti sve dok se uvjeti u Siriji i Iraku ne poboljšaju, a ključno riješenje za tu situaciju leži u hunanitarnoj pomoći.

Specijalni izvjestilac UN-a za ljudska prava migranata, François Crépeau, dao je slijedeću izjavu na ovu temu: “Gradnja ograda, upotreba suzavaca i drugih oblika nasilja protiv migranata i tražilaca azila, pritvaranja, nepružanje osnovnih uvjeta kao što su sklonište, hrana ili voda, te korištenje prijetećeg ili jezika  mržnje neće zaustaviti migrante da dođu ili da pokušaju doći u Evropu.”

Potom, postoje i zemlje koje se pokušavaju zaštititi ogradama od terorizma u susjednim državama. Na primjer, Saudijska Arabija će izgraditi zid dug hiljadu kilometara između gradova Turaif i Hafar el Batin. Također če postaviti zidove duž svojih granica sa Jemenom kao zaštitnu mjeru. Kenija je počela dizati zidove duž svojih granica sa Somalijom da spriječi priliv Al-Šabaab boraca.

Turkmenistan je također najavio da će graditi zid duž granice sa Afganistanom da spriječi Talibane da dođu do obale i započela proces gradnje 745 km dugog zida.

Zbog goruće krize u odnosima s Rusijom, Ukrajina je odlučila zaštititi sigurnost gradnjom zida duž granica. U tu svrhu biće podignuto dvije hiljade kilometara zida duž ruske granice i to iz 100 miliona eura finansijske pomoći od Evropske unije. Ovaj zid će biti pojačan električnom ogradom, minama i bodljikavom žicom.

Izrael je također izgradio zidove i kontrolne tačke između Zapadne obale i Palestine zbog sigurnosnih problema. Daljinski upravljano oružje je postavljeno kako bi se osiguralo da niko ne prilazi zidovima.

Ova lista se može nastaviti. Ideja podizanja ovih zidova datira još od ogromnih zidova Rimskog carstva u prvom stoljeću prije nove ere, te Kineskog zida – najdužeg odbrambenog zida na svijetu, kao i Berlinskog zida. Međutim, postizanje željenog smiraja, što je svrha ovih zidova, je izostalo.

Trebalo bi da se podsjetimo da su osnovni uvjeti za obezbjeđenje mira, sigurnosti i reda, zapravo ljubav, saosjećanje, prijateljstvo i bratstvo, te da bez prijateljstva, solidarnosti i ljubavi ne može biti mira, niti raznovrsnosti ideja i stavova. U takvom svijetu ljudi zaborave na ljubav, saosjećanje i razumijevanje, te će se držati podalje jedni od drugih putem zidova, umjesto da pokušaju da razumiju jedni druge i da se izmire. Međutim, u svijetu ljubavi, stvari će biti drugačije.

U tom svijetu, ljudi će s ljubavlju prihvatiti druge rase, boje, vjere i culture, ponuditi sigurno utočište izbjeglicama koje spašavaju svoje živote dok im ljubazno pokušavaju pomoći da se riješe svojih nedaća.

Svjetski lideri mogu odigrati ogromnu ulogu u obezbjeđivanju ovoga. Mogu uvesti ujedinjujuću, miroljubivu i atmosferu punu ljubavi, potencirajući ljubav, saosjećanje, jedinstvo, solidarnost, prijateljstvo i bratstvo među ljudima. Takvim jezikom ljubavi bi bile okončane izbjegličke krize, ratovi, globalne prijetnje terorizma i nasilja.

Krajnje je vrijeme da ljudi razumiju da se problemi ne mogu riješavati podizanjem zidova, naoružavanjem do zuba ili stvaranjem još vojske, drugim riječima, vojnim rješenjima.

Ovi problemi se mogu riještiti obrazovnim politikama zasnovanim na ljubavi, saosjećanju i humanosti. Nadamo se da će u ovom stoljeću doći do okončanja mržnje, napetosti i konflikata kad ljubav, mir, prijateljstvo i sigurnost prevladaju tamu današnjice.

http://thebosniatimes.ba/clanak/1706

http://www.cazin.net/clanci/vijest/harun-yahya-zidovi-ne-mogu-biti-rjesenja-za-sigurnosne-probleme