Skrupuloznost koju vjernici pokazuju prema svojim religijskim obavezama čini njihovo vjerovanje očitim. Oni s entuzijazmom obavljaju namaz, poste i abdeste, što su obaveze koje im je Allah odredio tokom cijelog života. Allah je opisao entuzijazam iskrenih muslimana prema religijskim obavezama u mnogim ajetima. Jedan od njih glasi:
“I oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji namaz obavljaju, i koji od onoga što im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju – njih čeka najljepše prebivalište.” (Sura ar-Ra'd, 22)
Namaz je religijska obaveza koju je vjernicima naređeno da obavljaju tokom cijelog njihova života, propisan broj puta. Ljudska bića su podložna zaboravu i zanemarivanju. Ako ne uspiju upotrijebiti svoju volju i zahvati ih svakodnevnica života, oni će se udaljiti od onoga čemu bi zapravo trebali poklanjati pažnju i toga se pridržavati. Oni zaboravljaju da ih Allah na svaki način obuhvata i okružuje, da ih u svakom trenutku čuje i vidi, da će pred Allahom morati odgovarati za ono što su radili; Zaboravljaju smrt, postojanje Dženneta i Džehennema, da se ne može dogoditi ništa što nije predodređeno i da postoji nešto pozitivno u svemu i u svakom događaju. Zapadajući u nemarnost, može im se dogoditi da zaborave na istinsku svrhu života.
Namaz koji se praktikuje pet puta dnevno otklanja tu zaboravnost i nemarnost, te održava živima volju i svijest vjernika. To osigurava da se vjernik stalno okreće Allahu i pomaže mu da živi onako kako njegov Gospodar određuje. Vjernik koji stoji pred Allahom dok obavlja namaz uspostavlja jaku duhovnu vezu sa svojim Gospodarom. Objavljeno je u jednom ajetu da namaz podsjeća ljude na Allaha i drži ih podalje od svih oblika zla:
“Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje molitve je najveća poslušnost! – A Allah zna šta radite.” (Sura al-'Ankabut, 45)
Kroz historiju, poslanici su uvijek propovijedali namaz svojim sljedbenicima kao obavezu prema Allahu, te su bili uzori za vjernike ponašajući se u skladu s ovom naredbom na najbolji i najispravniji način. Neki ajeti na ovu temu glase:
- Za poslanika Ibrahima (as):
“Gospodaru moj, daj da ja i neki potomci moji obavljamo namaz; Gospodaru naš, Ti usliši molbu moju!" (Sura Ibrahim, 40)
- Za poslanika Isma'ila (as):
“I spomeni u Knjizi Ismaila! On je ispunjavao dato obećanje i bio poslanik, vjerovjesnik, i tražio je od čeljadi svoje da namaz obavljaju i da milostinju udjeljuju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan.” (Sura Maryam, 54-55)
- Za poslanika Musa (as):
“Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!” (Sura Ta Ha, 14)
- Za poslanika Isaa (as):
“"Ja sam Allahov rob" – ono reče – "meni će On Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti i učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim, i narediće mi da dok sam živ namaz obavljam i milostinju udjeljujem.” (Sura Maryam, 30-31)
- Merjemi, koja je opisana kao uzor svim ženama, također je bilo naređeno da obavlja namaz:
“O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji namaz obavljaju i ti obavljaj!" (Sura al 'Imran, 43)
Kada se obavlja obaveza namaza?
U Kur’anu su objavljena vremena namaza kao obaveza vjernika:
“A kada namaz završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći. A u sigurnosti obavljajte namaz u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju.” (Sura an-Nisa', 103)
Vremena namaza su “zora,” “podne,” "poslijepodne,” “večer” i “noć.” Vremena namaza su jasno objavljena u više ajeta. Evo nekoliko takvih:
“Zato otrpi njihove riječi i obavljaj namaz, hvaleći Gospodara svoga, prije izlaska Sunca i prije zalaska njegova, i obavljaj je u noćnim satima, i na krajevima dana – da bi bio zadovoljan.” (Sura Ta Ha, 130)
Pa, hvaljen neka je Allah kad god omrknete i kad god osvanete – Njemu neka je pohvala i na nebesima i na Zemlji – i predvečer i u podne! (Sura ar-Rum, 17-18)
Naš poslanik (savs) koji je, Allahovom voljom i određenjem, najbolje razumio i tumačio Kur’an, opisao je vjernicima periode dana u kojima se obavlja pet namaza i kada se oni završavaju. Jedan od najpoznatijih hadisa u kojemu su data vremena namaza prenosi Džarir ibn 'Abdullah:
Melek Džibril je došao Allahovom poslaniku (as) i rekao mu: “Ustani i klanjaj,” i obavili su podnevni namaz kada je sunce prošlo polovinu neba. Onda je došao njemu za poslijepodnevni namaz i rekao: “Ustani i klanjaj” i klanjali su poslijepodnevni namaz kada je dužina sjenke nekog objekta bila jednaka dužini samog objekta. Onda je došao za vrijeme zalaska sunca i rekao: “Ustani i klanjaj,” i obavili su večernji namaz kada je sunce tek nestalo. Onda je došao po noći i rekao: “Ustani i klanjaj,” i onda su obavili noćni namaz kada je sumraka potpuno nestalo. Došao je ponovo kada je svitala zora (i obavili su jutarnji namaz). Onda je Džibril došao sutradan u podne i rekao (Božijem poslaniku): “Ustani i klanjaj” i klanjali su podnevni namaz kada je dužina sjenke nekog objekta bila približna dužini samog objekta. Onda je došao za poslijepodnevni namaz i rekao: “Ustani i klanjaj” i klanjali su kada je sjenka nekog objekta bila dva puta duža od samog objekta. Onda je došao u isto vrijeme (kao i prethodnog dana) za večernji namaz, bez ikakve promjene. Onda je došao za noćni namaz nakon što je prošlo pola noći (“ili” rekao je “trećina noći”). Onda je došao kada je nebo bilo veoma žuto i rekao: “Ustani i klanjaj” i klanjali su jutarnji namaz. Onda je Džibril rekao: “Između ovih vremena su periodi za namaze.”
Obavljanje namaza sa strahopoštovanjem znači ispunjavanje ove vjerske obaveze u prisustvu Svemogućeg Allaha, osjećajući Njegovu Moć i Veličinu, sa strahom i poštovanjem. Vjernik koji želi ispuniti ovu obavezu mora preduzeti sve mjere kako ništa ne bi spriječilo njegovu zapanjuću svijest i pokazati maksimalnu skrupuloznost da bi obezbjedio koncentraciju i pažnju koja je potrebna u namazu.
Ispravno obavljanje namaza je sjajna prilika da se svjesno sjetimo svog Gospodara, hvalimo Ga i obožavamo kao jedinog Boga. On nema nikakvih nesavršenosti. Zaista, u jednom ajetu Allah nam naređuje da namaz obavljamo kako bismo Ga se sjetili:
“Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!” (Sura Ta Ha, 14)
