Sulejman, a.s., u Starom Zavjetu

Role Tevrata

Pored niza Sulejmanovih, a. s., odlika, tokom knjige smo se zadržali i na njegovom izuzetnom poimanju umjetnosti i njegovom bogatstvu. Spomenuli smo njegov dvorac, koje je zadivljenim ostavljao sve one koji su ga vidjeli, njegove umjetničke radove koje je načinio koristeći džine i šejtane koji su djelovali pod njegovom kontrolom. Objasnili smo da su se među njima nalazili graditelji i ronioci, da su, kao što je u Kur’anu sa-općeno, šejtani pod nje-govom kontrolom pravili “velike zdjele za deko-raciju i upotrebu, hra-move, spomenike i kotlo-ve”.

Kao što smo i pret-hodno naglasili, Allah, dž. š., je Sulejmana, a. s., kao i njegovog oca Davu-da, a. s., kao pejgambera poslao sinovima Israilo-vim. Sulejman, a. s., ih je upozoravao Allahovim znakovima i pozivao ih na uzoran moral. Zato je i u Starom zavjetu, koji je Knjiga sinova Israilovih, zastupljeno niz podataka o Sulejmanu, a. s.

Ovdje, prije svega, treba objasniti strukturu Starog zavjeta. Stari zavjet predstavlja objedinjenje Tevrata, objavljenog Musa, a. s., Zebura, objavljenog Davudu, a. s., i različitih tekstova za koje se vjeruje da su napisani od strane židovskih poslanika ili tekstova koji objašnjavaju njihove živote. Židovi vjeruju u cijeli Stari zavjet. Što se, pak, tiče kršćana, oni vjeruju i u Stari zavjet, a i u jedan drugi zbir knjiga, u kome se nalaze četiri knjige - “Indžil”, kome su, kao dodatak Starom zavjetu, dali ime Novi zavjet, i druga određena pisma.

Međutim, prema Kur’anu, Tevrat, Zebur i Indžil su, nakon objavljivanja, izopačeni od strane ljudi. Zbog te izopačenosti, aktualni Stari i Novi zavjet ne treba promatrati kao Božanstveni govor, već kao izvore i djela za koja postoji mogućnost da u sebi sadrže originalne dijelove, ali koja, pored toga, sadrže i različite legende i sujevjerja.

Prema tome, Novom zavjetu je korisnije pristupati kao jednom povijesnom izvoru, a nikako kao Božanstvenom govoru. A ispravnost ovog povijesnog izvora moći ćemo razumjeti prema tome da li je u skladu sa Kur’anom ili nije.

Što se tiče saopćenja iz knjiga Starog zavjeta, u kojima se iznosi život Sulejmana, a. s., u njima je moguće naći niz povijesnih činjenica. U krajnjem skladu sa Kur’anom su naročito ona saopćenja u kojima se govori o Sulejmanovoj, a. s., moćnoj vladavini Svijetom, o tome da je bio jedan izuzetno mudar Božji rob, o njegovoj čvrstoj i nepokolebljivoj vjeri u Boga. U Starom zavjetu piše da se Sulejmanovo carstvo protezalo na teritoriji između Nila i Eufrata, a vladanje tako velikim područjem, Mesopotamijom, koja je u to vrijeme bila ekonomski i kulturni centar Svijeta; štaviše, pokazati jednu moć koja će, kao što je to bilo u slučaju primjera Sabe, davati smjernice susjednim državama, neumnjivo su išareti veoma velike političke vlasti.

Pored toga, krajnje su upozoravajuće i činjenice koje se u Starom zavjetu iznose u vezi sa Sulejmanovim bogatstvom. Saopćenja o izgradnji njegovog dvorca, osobama od kojih je dobijao pomoć, detalji o građi koju je koristio prilikom gradnje dvorca i njegovoj veličini su izneseni na slijedeći način.

Različite makete hrama Sulejmana, a. s.

Sulejman je, Božijom voljom, sagradio veliki Hram

Kanim podići Dom Imenu Jahve, svojega Boga... Dom koji gradim bit će velik... (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 2-5)

...Moje će sluge raditi s tvojima. Morat će mi pripraviti mnogo drva, jer će kuća što je mislim graditi biti velika i veličanstvena. (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 7-8)

Različite makete hrama Sulejmana, a. s.

Napravi tučani žrtvenik dugačak dvadeset lakata, širok dvadeset i visok deset. (Druga knjiga Ljetopisa, 4 /1)

Hram što ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug šezdeset lakata, širok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok, prema dužini Hrama. Na Hramu je napravio prozore zatvorene rešetkama. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji šest, a treći sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugrađivati u hramske zidove. (Prva knjiga o Kraljevima, 6 / 2-6)

U izgradnji Hrama radili su sposobni ljudi

Pošalji mi čovjeka vična obradi zlata, srebra, tuča, željeza, grimiza, karmezina i ljubičastog baršuna, i vična umjetnosti rezbarstva: radit će s rukotvorcima kod mene u Judi i u Jeruzalemu, s onima što mi ih ostavi moj otac David. Pošalji mi iz Libanona cedrovine, čempresovine i sandalovine, jer znam da tvoje sluge umiju sjeći libanonska stabla… (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 6-7)

Na slici se vidi džamija hz. Omera, koja je jedan od glavnih simbola Jerusalema i koja se spominje i pod imenom Kubbetu's- Sahra.

U izgradnji je koristio različite materijale

Hram je građen od kamena koji je već u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije čuo ni čekić ni dlijeto, ni ikakvo željezno oruđe. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na treći. Sagradio je tako Hram i dovršio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama. I sagradi još prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 7-10)

Slika drveta libanskog cedrusa.

U Debiru načini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. I kerubine je obložio zlatom. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 23-28)

Zar vi mislite da ćete ući u džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali – uzviknuli: "Kada će već jednom Allahova pomoć!?" Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!(Al-Baqarah, 214) I Mi nijednog vjerovjesnika u neki grad nismo poslali, a da stanovnike njegove neimaštinom i bolešću nismo kaznili da bi se pokajali.(Al-A'râf,94) A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali.(Al-An'âm, 42)

Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. A za ulaz u Debir načini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listićima zlata oblijepi kerubine i palme. Tako i za ulaz u Hekal načini vrata od maslinova drveta, sa četverokutnim dovracima. Oba krila na vratima bijahu od čempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano. Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 29-36)

Oni žele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo. a Allah želi da vidljivim učini svjetlo Svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima. (At-Tawba, 32)

A Mi smo htjeli da one koji su na Zemlji tlačeni, milošću obaspemo i da ih vođama i nasljednicima učinimo. (Al-Qasas, 5)

Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godina potpuno dovršio. Sagradio je dvor od libanonske šume: stotinu lakata dug, pedeset širok i trideset lakata visok, na četiri reda cedrovih stupova, a na stupovima bijahu cedrove grede. Bio je pokriven cedrovinom iznad soba koje su počivale na stupovima. Ovih je bilo četrdeset i pet: petnaest u svakom redu. Bila su tri reda prozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome. Sva vrata s dovratnicima bila su četverokutna i po tri su prozora stajala jedan prema drugome. Načinio je trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset širok. Zatim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; i sudački trijem, obložen cedrovinom od poda do stropa. Njegovo prebivalište, u drugom dvorištu i unutar predvorja, bilo je istoga oblika. Sagradio je i kuću, nalik na onaj trijem, faraonovoj kćeri, kojom se bijaše oženio. (Prva knjiga o kraljevima, 7 / 1-8)

Pored njega je radilo na desetine hiljada ljudi

Salomon pobroji sve strance koji se zatekoše u izraelovoj zemlji poslije popisa što ga bijaše proveo njegov otac David i nađe ih sto pedeset tri tisuće i šest stotina. Od njih odredi sedam-deset tisuća nosača, osamdeset tisuća te-sara u planini, tri ti-suće i šest stotina lju-di da upravljaju ra-dom naroda. (Druga knjiga ljetopisa, 2/ 16-17)

Tada diže kralj Sa-lomon kulučare iz svega Izraela; kulu-čara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima. Sa-lomon je imao i se-damdeset tisuća nosa-ča tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali po-slovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su na-rodom zaposlenim na radovima. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog ka-mena i da ih klešu za temelje Hrama. (Prva knjiga o kraljevima, 5/27-31)

Neka lica toga dana biće radosna, trudom svojim zadovoljna – u džennetu izvanrednome,(Al-Ghâshiyah, 8-10)

Temelji Hrama kojeg je izgradio Sulejman

Ovo su temelji koje je Salomon pos-tavio za gradnju Do-ma Božjega: šezdeset lakata u duljinu - po staroj mjeri lakta - a u širinu dvadeset la-kata. Trijem, koji je bio pred Domom, imao je, po širini ovo-ga potonjega, u duži-nu dvadeset lakata, a visok je bio sto i dva-deset lakata... (Druga knjiga ljetopisa, 3/3-4)

I unutrašnjost, a i vanjština Hrama obloženaje čistim zlatom, bronzom i blistavim draguljima

...Obložio ga je iznutra čistim zlatom. Veliku je dvoranu obložio čempresovinom, koju je prekrio čistim zlatom i postavio palme i cvjetne vijence. Optočio je potom Dvoranu blistavim draguljima; zlato je bilo zlato parvajimsko. Prekrio je njime Dvoranu: grede, pragove, zidove i vratna krila te izrezao kerubine po zidovima. Potom sazda dvoranu Svetinje nad svetinjama. Bila je, prema hramskoj širini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata široka i obloži je sa šest stotina talenata suhog zlata. Za čavle je dao na mjeru pedeset zlatnih šekela. I gornje je odaje obložio zlatom. (Druga knjiga ljetopisa, 3/4-9)

Oni žele da utru Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima.(As-Saff, 8)

...Napravio je i Žrtvenik od cedrovine, pred Debirom, i obložio ga čistim zlatom. I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom. (Prva knjiga o kraljevima, 6/20-22)

Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrene, tuča za tučane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora. Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom. Tri tisuće zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuća talenata čistoga srebra da se oblože zidovi prostorija. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetničkih ruku... (Prva knjiga ljetopisa, 29/2-5)

Onda napravi sve predmete namijenjene Domu Božjemu: zlatni žrtvenik i stolove na kojima bjehu prineseni kruhovi, zlatne svijećnjake sa svjetiljkama od čistoga zlata što su se, po propisu, trebale paliti pred Debirom; cvjetove, svjetiljke i usekače od zlata; bilo je to čisto zlato; nožice, kotliće, mašice i kadionice od čistoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata - Svetinje nad svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna. (Druga knjiga ljetopisa, 4/19-22)

... Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i sve posuđe - i stavi ih u riznicu Božjega Doma. (Druga knjiga ljetopisa, 5/1)

Sve su te građevine bile od biranog kamena, sječena po mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve do drvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja. Temelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset i od osam lakata, a nadgradnja od birana, po mjeri klesana kamena i od cedrovine. A tri su reda klesanog kamena i red cedrovih greda okruživali veliko predvorje, a tako i unutrašnje predvorje Doma Jahvina. (Prva knjiga o kraljevima, 7/9-12)

Načinio je deset tučanih podnožja; svako je podnožje bilo četiri lakta dugo, četiri lakta široko, a tri lakta visoko. Podnožja su bila ovako izrađena: imala su okvire, a okviri su stajali među preponama. Na okvirima među preponama bili su lavovi, volovi i kerubini; a na samim preponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima, bijahu ukrasi poput vijenaca. Svako je podnožje imalo četiri tučana točka i osovine od tuča; četiri su njihove noge imale držače; pod umivaonikom bijahu držači sliveni s ukrasima. Gore, gdje su se držači sastavljali, bio je otvor podnožja; imao je lakat i pol; otvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njemu su bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu četvrtaste, a ne okrugle. Četiri su točka bila pod preponom. Osovine im izlazile na podnožju; svaki točak bijaše visok lakat i pol. Točkovi su bili slični točkovima običnih kola: njihove osovine, naplaci, paoci i glavčine - sve bijaše liveno. Bila su četiri držača na četiri ugla svakog podnožja; podnožje i držači sačinjavahu jednu cjelinu. Pri vrhu podnožja bio je sve unaokolo krug visok pol lakta; povrh podnožja bili su klinovi; prepone su s njima sačinjavale cjelinu. Po oplošjima klinova i prepona urezao je kerube, lavove i palme, već prema veličini praznog oplošja i vijenaca naokolo. Tako načini deset podnožja: jednako salivenih, jednake veličine i oblika. (Prva knjiga o kraljevima, 7/27-37)

Kipari su ukrasili Hram

U dvorani Svetinje nad svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloži zlatom. Krila kerubina bila su dvadeset lakata duga: jedno krilo od pet lakata dodirivaše hramski zid, a drugo od pet lakata doticaše krilo drugoga kerubina. Tako je i krilo drugoga kerubina, od pet lakata, dodirivalo hramski zid, a drugo mu se krilo, od pet lakata, spajalo s krilom drugoga kerubina. Raširena, krila kerubina imala su dvadeset lakata. Stajali su kerubini uspravno, lica okrenutih Dvorani. Napravi zastor od ljubičastog baršuna, od grimiza, karmezina i bÓeza te na njemu izveze kerubine. (Druga knjiga ljetopisa, 3/10-14)

Napravili su veoma velike i raskošne umivaonike i svijećnjake

Napravi deset umivaonika i postavi ih pet zdesna, pet slijeva da se u njima pere; u njima su prali što je trebalo za paljenice; more je bilo namijenjeno svećenicima da se umivaju u njemu. (Druga knjiga ljetopisa, 4/6)

Napravi deset zlatnih svijećnjaka prema propisu i stavi ih u Hekal, pet s desne strane, pet s lijeve. Onda napravi deset stolova i postavi ih u Hekalu, pet zdesna, a pet slijeva. Napravi stotinu zlatnih kotlića. Onda načini trijem svećenički veliko dvorište s vratima koja prevuče tučem. More stavi s desne strane prema jugoistoku. (Druga knjiga ljetopisa, 4/7-10)

I načini deset umivaonika od tuča. Svaki je umivaonik sadržavao četrdeset bata, a svaki je umivaonik bio od četiri lakta; na svako od deset podnožja došao je po jedan umivaonik. Postavi pet podnožja na desnoj strani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi s desne strane Hrama, prema jugoistoku. (Prva knjiga o kraljevima, 7/ 38-39)

I štitovi su čak bili od zlata

... I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro. Kralj Salomon načini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata; i načini trista štitića od kovanoga zlata; za svaki je štitić utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuću zvanu Libanonska šuma. (Druga knjiga ljetopisa, 9/14-16)

Kralj Salomon načini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; i načini trista štitića od kovanog zlata; za svaki je štitić utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska šuma. (Prva knjiga o kraljevima, 10/16-17)

Sulejmanovo prijestolje

Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. (Prva knjiga o kraljevima, 10/18-20)

Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ručice s obiju strana prijestolja, a kraj ručica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. (Druga knjiga ljetopisa, 9/17-19

Sebi je prijestolje načinio kralj Salomon od drveta libanskoga. Stupove je napravio od srebra, naslon od zlata, sjedište od grimiza... (Pjesma nad pjesmama, 3/9-10)

Sve što vam je darovano samo su naslade i ukrasi u životu na ovom svijetu; a ono što je u Allaha bolje je i trajno je. Zašto se ne opametite?(Al-Qasas, 60)

Sulejmanova sofra

Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. (Druga knjiga ljetopisa, 9/20)

Giuseppe Recco, Voće i cvijeće, 1670, nacionalni muzej Capodimonte, Naples

Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna, deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. (Prva knjiga o kraljevima, 5/2-3)

Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ičega ponestane. (Prva knjiga o kraljevima, 5/7)

Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomo-novu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. (Prva knjiga o kraljevima, 10/4-5)

Sulejmanovi konji

Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe. Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.( Druga knjiga ljetopisa, 9/25-28)

John Frederick Herring, Sr. Tajar i Hammon, 1845

Salomon je imao če-trdeset tisuća konja za vuču i dva-naest tisuća za jahanje. (Prva knjiga o kraljevima, Bab 5/6)

Sakupi bojnih kola i konjanika: imao je tisuću četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika i razmjesti ih po gradovima gdje mu bijahu kola i kod sebe u Jeruzalemu. Salomon učini da srebra i zlata bude u Jeruzalemu izobila kao kamenja, a cedrova mnogo kao dudova u Šefeli. Konji Salomonovi bili su uvezeni iz Musrija i Koe; kraljevski dvorani kupovahu ih u Koi za srebro. Dovozila su se i prodavala jedna bojna kola iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela, a konji po sto i pedeset; to bješe isto tako za sve hetitske i aramejske kraljeve koji su ih uvozili preko njih. (Druga knjiga ljetopisa, 1/14-17)

Saopćenja iz starozavjetnog poglavlja ‘Mudre izreke’

Tvrdi se da poglavlje Mudre izreke iz Starog zavjeta sadrži savjete koje je Davud, a. s., davao Sulejmanu, a. s. Naravno, Stari zavjet je iskrivljena knjiga i apsolutno je nemoguće saopćenja sadržana u njoj prihvatiti kao riječi Objave koje dolaze od Allaha, dž. š. Bez obzira na mogućnost da u njoj postoje dijelovi koji nisu izvitopereni, ova saopćenja mi možemo prihvatiti jedino kao lijepe riječi. Kada se pristup načini sa ovog aspekta, u aktualnom poglavlju će biti uočeno mnogo lijepih riječi i savjeta koji su u skladu sa Kur’anom. Zato što je svrsishodno prihvatiti lijepu riječ, bez obzira gdje se ona nalazi, u ovom poglavlju naše knjige mjesto je ustupljeno određenim dijelovima Starog zavjeta koji, sa aspekta značenja, pokazuju harmoničnost i podudaranje sa kur’anskim navodima.

Oni koji se nisu odazivali

Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi. Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene; zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka. Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći. Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu. Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne. A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla. (Mudre izreke, 1/24-33)

O uzornom moralu

Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti. Ne reci svome bližnjemu: “Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati”, kad možeš već sada. Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi. Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije učinio nikakva zla. Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute, jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika. S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu. (Mudre izreke, 3/27-35)

Hadis-i šerif u značenju ''I dova je ibadet'' u kaligrafskoj izvedbi sulus i nesih. 1880. (1297. hidžretske) godine.

Mehmet Ali Efendi, black ink on a white background, 1317 AH, and framed with gold. "Only those of His servants with knowledge have fear of God."

Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se. (Mudre izreke, 10/9)

Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. (Mudre izreke, 12/2)

Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne. (Mudre izreke, 12/5)

Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje. (Mudre izreke, 12/7)

Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. (Mudre izreke, 12/21)

Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga. (Mudre izreke, 12/25)

Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet. (Mudre izreke, 13/10)

Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva. (Mudre izreke, 13/13)

Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu. (Mudre izreke, 15/1)

Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. (Mudre izreke, 16/20)

Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori. (Mudre izreke, 22/1-2)

Joseph Mallord William Turner, Brodolom, galerija Tate, London

On vam omogućava da kopnom i morem putujete. Pa kad ste u lađama i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome, naiđe silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i oni se uvjere da će nastradati, iskreno se mole Allahu: "Ako nas iz ovoga izbaviš, sigurno ćemo biti zahvalni!" (Yûnus, 22)

Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život. Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga. (Mudre izreke, 22/4-5)

Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti. Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju, jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj... (Mudre izreke, 22/16-18)

Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i kliče sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo. Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem, jer imat ćeš budućnost i tvoja nada neće propasti. Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. (Mudre izreke, 23/15-19)

Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari. (Mudre izreke, 23/22)

Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor. (Mudre izreke, 23/23)

Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima. (Mudre izreke, 24/19)

Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku. (Mudre izreke, 24/32)

Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom. (Mudre izreke, 25/28)

Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti. (Mudre izreke, 27/1)

Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema. (Mudre izreke, 28/3)

Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi. Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću. (Mudre izreke, 28/13-14)

Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro. Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet. (Mudre izreke, 28/26-27)

Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu. Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu. (Mudre izreke, 29/10-11)

Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu. (Mudre izreke, 19/11)

Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. (Mudre izreke, 19/20)

Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina. Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti. Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće. Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost. Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se. Pravednik se od tjeskobe izbavlja... (Mudre izreke, 11/1-8)

Ne povoditi se za nevjernicima

Jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu. Oprez će paziti na te i razboritost će te čuvati: da te izbavi od zla puta, od varava čovjeka, od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mračnim putovima; koji se vesele čineći zlo i likuju u opačinama zloće; kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima. (Mudre izreke, 2/10-15)

Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca. Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobiđi ga. Jer oni ne spavaju ako ne učine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore. (Mudre izreke, 4/14-16)

Put čestitih

Zato idi putem čestitih i drži se staza pravedničkih! Jer samo će pravedni nastavati zemlju i bezazleni će ostati na njoj. A opake će zbrisati sa zemlje i bogohulnike iščupati iz nje. (Mudre izreke, 2/20-22)

Thomas Cole, The Architect's Dream, 1840, Toledo Museum of Art, Ohio

A pravednička je staza kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana. A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što će se spotaknuti. (Mudre izreke, 4/18-19)

Uzdanje jedino u Boga

Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima i on će ispraviti tvoje staze. Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To će biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. I tvoje će žitnice biti prepune… (Mudre izreke, 3/5-10)

Značaj mudrosti

Bakkal Arif; hadis-i šerif ispisan pozlaćenom bojom i istifli dželil sulus kaligrafijom na crnoj podlozi: ''Oprosti nam Allahu, pošto si Ti Onaj koji oprašta i Milostivi.'' 1309. hidžretske godine sa zlatnim ramom i rokoko ukrasom.

Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas? Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji, kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče: “Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo. Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska. Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti.