''Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On noću zavija dan i danom zavija noć...,,(Az-Zumar, 5)

Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kosmosom su izuzetno

zanimljive.Riječ koja je u prethodnom ajetu prevedena kao 'zavijati'' je arapski

glagol 'tekvir''. Doslovnoznačenje ovog glagola je 'zavijati nešto oko nečega

što je okruglo''. (U arapskim rječnicimaova riječ se koristi za glagole koji u sebi

sadrže okrugle predmete; naprimjer za 'omotavanje čalme oko glave''.) Podatak

koji se u ajetu iznosi o pitanju međusobnog zavijanja dana i noći,

u isto vrijeme sadrž ava kategoričnu činjenicu o pitanju oblika Zemlje.

Jedino i samo jedinozbog toga što je Zemlja okrugla korišten je navedeni

glagol (tekvir). Dakle, u KurÕanu, koji je objavljen u VII stoljeću, upozoreno

je na okrugli oblik Zemlje. Ne smije se ispuštati iz vida činjenica

da je astronomsko poimanje tog vremena imalo sasvim drugačiji pristup

obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna površina

i svi naučni proračuni i saopćenja pravljeni su shodno tome. A, Kur'an,

iako je objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo moguće

naučno ustanoviti tek u ovom stoljeću. Zbog toga što je on Allahova riječ,

u KurÕanu su korištene najpreciznije formulacije, kako u svim drugim

kontekstima tako i u kontekstu iznošenja podataka vezanih za kosmos.