Kakva Islamska unija?

1110

18 February, 2018

Prvi i Drugi svjetski rat su ljude naučili lekciju kroz zvjersko ubijanje na globalnoj razini, svođenje velikih evropskih gradova na ruine, sravnjene domove i genocidne koncentracione logore. Zapad, uhvaćen nespreman ovim ratovima, izvukao je veoma važnu lekciju iz ovih tragedija: stvoriti alijansu kako bi imao jak, jednostavan i brz mehanizam rješavanja konflikata. Druge evropske države su pokušavale stvoriti alijansu u prošlosti, ali to nikada nije bilo dugotrajno zbog sukoba nacionalnih interesa ili zbog nekih ideoloških razloga. Ovaj put, zapad je znao da želi uniju koja će biti više od samo ekonomske unije ili zajedničkog odbrambenog pakta. To je morala biti unija zasnovana na zajedničkim kulturalnim vrijednostima. Evidentno je da je to dugotrajan proces.

“i kad je Gospodar vaš objavio: 'Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.'"

(Kur’an, 14:7)

Ovi su ratovi unistili evropsku ekonomiju i industriju. Preživjeli su morali izgraditi stotine gradova, popraviti infrastrukturu, uspostaviti obrazovni i zdravstveni sistem… Rat je bio završen, ali onda su kolonije počele zahtjevati nezavisnost. Uspostavljanje stabilnosti izgledalo je kao težak zadatak, kao i same unije usred sveg tog nereda. Prvi korak u ovom smjeru je bila Europska federacija za ugalj i čelik, osnovana 1951. godine, s primarnim ciljem da služi i razvija industriju. Ova je unija vremenom postala Evropska ekonomska zajednica (EEC), a onda i Evropska zajednica (EC), i konačno Evropska unija (EU). S vremenom je to postala jaka unija u kojoj, proizvodi, usluge i rad često cirkulišu između država članica, unija ima zajedničku valutu, kompatibilne zakone, pa čak i vlastitu administraciju. Danas je EU jedan od najvećih aktera na međunarodnoj i političkoj sceni.

Vojna, politička i ekonomska unija islamskog sivjeta bi omogućila bolje iskorištavanje resursa i dozvolila dostizanje ogromnog kulturalnog i ekonomskog razvoja.

Organizacija Islamska konferencija (OIC) ima 56 država članica i najveća je muslimanska organizacija u geografskom smislu i po broju članica. Pri tome, postoji još nekoliko regionalnih vojnih i trgovačkih saveza između susjednih muslimanskih nacija, i svaka od njih ispunjava važnu funkciju i pretstavlja pozitivan razvoj. Međutim, islamskom svijetu je potrebna sveobuhvatna zajednica, s trajnim institucijama koje će imati moć da donose obvezujuće odluke, razvijaju i implementiraju zajedničke politike, predstavljaju cijeli islamski svijet i iznalaze rješenja za sve muslimane, a ne samo za nekoliko regionalnih centara. Moć ovakve unije mora biti ekonomska, vojna i društvena. Postojanje takve unije će stvoriti ozračje međusobnog povjerenja i razumijevanja u smislu da će se razviti solidarnost. U skladu s tim, tretirat će se pitanja sigurnosti država članica, a to će rezultirati opsežnom suradnjom koja će podići standard života u državama članicama. Djelujući jedinstveno u vezi sa svim relevantnim poslovima, direktno ili indirektno, ovakva unija bi bila u mogćnosti da razvije strategije koje su u najboljem interesu islamskog svijeta.

U drugoj polovini XX stoljeća događaji u Palestini, Bosni, Kosovu, Gorskom Karabahu, Kašmiru i Acehu iznijeli su veoma važnu činjenicu islamskom svijetu. U ovim regijama, gdje su hiljade civila izgubili živote, bezbroj djece postalo siročadima, gdje je divljaštvo i nasilje doseglo šokantan nivo, Zapad ili nije reagovao uopšte ili je poduzeo veoma spore mjere zaštite. Takva indiferentnost podsjetila je muslimane još jednom da su svi oni ogdovorni da zaštite prava drugih muslimana i da im pruže ono što im je neophodno.

Dakle, islamski svijet mora biti veoma odgovoran i proaktivan, jer jedino ujedinjene mislimanske nacije mogu garantovati sigurnost muslimana, te govoriti u ime svih muslimana na međunarodnoj političkoj sceni. Islamski svijet mora postati jedinstven blok na vojnom, političkom i ekonomskom planu. Ujedinjeni islamski svijet će obezbijediti svijetski mir i spriječiti radikalizam da uzrokuje sukobe civilizacija zasnovane na njihovim ideologijama, te ličnim interesima i konfliktima.

Gore navedeni članak g. Adnana Oktara možete pročitati i na:

http://www.wadsam.com/what-kind-of-an-islamic-union-989/