Muhammed, a. s.

Kao što Allah, dž. š., saopćava u navedenom ajetu, Muhammed, a. s., je posljednji pejgamber. Kur'anskim ajetima koji počinju imperativom ''reci'' Allah, dž. š., je saopćio ono što je trebao reći Njegov Poslanik. Muhammed, a. s., je pozivao ovim ajetima.

Muhammed, a. s., je slijedećim riječima saopćio da ga trebaju slijediti oni koji se boje Allaha dž.š. i žele oprost od Njega:

Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" - A Allah prašta i samilostan je. (Ali 'Imran, 31)

Ovaj poziv Muhammeda, a. s., važi i za sve one koji danas žive. Allah, dž. š., je naredio potpunu pokornost pejgamberima, koje je slao radi objavljivanja Njegove vjere, a u nizu ajeta saopćava da je pokornost pejgamberu zapravo pokornost Njemu. Zato je pokornost pejgamberu jedno od najbitnijih i egzistencijalnih pitanja vjere. A, nesumnjivo, izražavanje te pokornosti biva potpunim izvršavanjem onoga na što poziva pejgamber.

Kao i svi pejgamberi, i Muhammed, a. s., je saopćio da od ljudi ne traži nikakvu nagradu

Poput ostalih pejgambera, i Muhammed, a. s., je svome narodu prvenstveno saopćio da od njih ne traži nikakvu nagradu za Objavu, da sve ono što radi - radi u ime Allaha, dž. š., i da od Njega očekuje nagradu. Neki od ajeta u kojima Allah, dž. š., naređuje Muhammedu, a. s., da kaže da od ljudi ne očekuje nikakvu nagradu su slijedeći:

Njih je Allah uputio, zato slijedi njihovu Pravi Put. Reci: "Ja od vas ne tražim nagradu za Kur'an, on je samo pouka svjetovima." (Al-An'am, 90)

Reci: "Kakvu god nagradu da zatražim od vas, nek ostane vama, mene će nagraditi Allah, On nad svim bdi." (Saba', 47)

A u drugom ajetu se Muhammedu, a. s., koji od naroda nije očekivao nikakvu nagradu, naređuje da na slijedeći način saopći svoj istinski cilj:

Reci: "Za ovo od vas ne tražim druge nagrade, već da onaj koji hoće pođe Putem koji vodi Njegovu Gospodaru." (Al-Furqan, 57)

Saopćio je da oni koji žele vidjeli čudo da bi povjerovali u Allaha ne bi vjerovali ni kada bi im se čudo pokazalo

Iako su sasvim očiti dokazi Allahovog postojanja, nevjernici traže izgovore za svoje nevjerovanje i traže da im Allah, dž. š., pošalje mudžize. I narod Muhammeda, a. s., je od njega tražio da im pokaže dokaze kako bi mu se potčinili. Međutim, razlog zbog koga su ovi ljudi tražili mudžize od Allaha, dž. š., nije bio prihvatanje vjere ili učvršćivanje već postojeće. Ono što su govorili bio je samo izgovor koji su iznosili za svoje neodazivanje pozivu. Allah, dž. š., je naredio Muhammedu, a. s., da tim ljudima kaže slijedeće:

Oni se zaklinju Allahom, najtežom zakletvom, da će, ako im dođe čudo, sigurno, zbog njega vjernici postati. Reci: "Sva čuda su samo u Allaha!" A odakle vi znate da će oni, kad bi im ono došlo, vjernici postati. (Al-An'am, 109)

Svaki čovjek kod Allaha, dž. š., ima određeno vrijeme smrti. Kada dođe taj trenutak, meleci, koje je zadužio Allah, dž. š., dolaze čovjeku uzimati dušu. Ako je to smrt čovjeka vjernika, meleci mu nazovu selam, obraduju ga Džennetom i s lahkoćom mu uzmu dušu. A onima koji ne vjeruju, meleci dušu uzimaju udarajući ih po leđima i licu. Saopćavaju im da ih čeka ponižavajuća patnja. U tom trenutku se nevjernici predaju sasvim očitoj istini sa kojom su suočeni. Međutim, nikakvu korist čovjeku ne može prirediti to što povjeruje u tom trenutku, pošto je već isteklo vrijeme koje mu je dato. Ovu činjenicu je Allah, dž. š., saopćio onima koji traže izgovor svoga nevjerovanja i naredio Muhammedu, a. s., da se na slijedeći način obrati ljudima:

Zar oni čekaju da im meleki dođu, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki predznaci od Gospodara tvoga? Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dođu, nijednom čovjeku neće biti od koristi to što će tada vjerovati, ako prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio. Reci: "Samo vi čekajte, i mi ćemo, doista, čekati!" (Al-An'am, 158)

Muhammed, a. s., je podsjetio na činjenicu da je on samo čovjek

Sbog svoje oholosti, čak iako to njihove savjesti prihvataju, ljudi koji se ne boje Allaha, dž. š., ne žele se potčiniti drugom čovjeku, prihvatiti da je on superiorniji od njih. Kao što smo vidjeli i kod naroda proteklih pejgambera, ova vrsta ljudi vjeruje da pejgamberi trebaju imati nadljudske odlike. I narod Muhammeda, a. s., je, poput ovih, iznosio niz izgovora za svoje nepotčinjavanje. Govoreći da je on normalan čovjek koji ide na pijacu, isticali su da on ne može biti pejgamber.

U narodu koji je posjedovao takva očekivanja, Muhammed, a. s., je saopćavao da je on samo čovjek i da se onaj koji želi spas treba usmjeriti Allahu, dž. š.:

Reci: "Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje da je vaš Bog - jedan Bog. Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka čini dobra djela i neka, klanjajući se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridružuje!" (Al-Kahf, 110)

Reci: "Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za poslanika poslali." Reci: "Allah je dovoljan svjedok meni i vama, jer On zna i vidi robove Svoje." (Al-Isra', 95-96)

Kao odgovor na ova očekivanja svog naroda, Muhammed, a. s., im je saopćio da je on samo opominjač, da samo ispunjava Allahove naredbe, te da će naći spas oni koji ga budu slijedili:

Reci: "Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku!" A ako ne htjednete, on je dužan raditi ono što se njemu naređuje, a vi ste dužni raditi ono što se vama naređuje, pa ako mu budete poslušni, bit ćete na Pravom Putu; - a Poslanik je jedino dužan da jasno obznani. (An-Nur, 54)

Ja sam primio zapovijest da se klanjam jedino Gospodaru ovoga grada, koji je On učinio svetim - a Njemu sve pripada - i naređeno mi je da budem poslušan i da Kur'an kazujem; onaj ko bude išao Pravim putem, na Pravome putu je za svoje dobro; a onome ko je u zabludi; ti reci: "Ja samo opominjem." I reci: "Hvala Allahu, On će vam znamenja Svoja pokazati, pa ćete ih vi poznati!" A Gospodar tvoj motri na ono što radite. (An-Naml, 91-93)

Muhammed, a. s., je svome narodu prenio da je on predan Allahu, dž. š.

Kao i svi nevjernički narodi, i narod Muhammeda, a. s., se sa Pejgamberom upuštao u raspravu o Allahu, dž. š. Svome narodu, koji je iskazivao tako ružno ponašanje, Muhammed, a. s., je rekao da je on predan Allahu, dž. š.:

Reci: "Zar se s nama o Allahu raspravljate, kad je On i naš i vaš Gospodar? Nama - naša djela, a vama - vaša djela! A samo Mu mi iskreno ispovijedamo vjeru." (Al-Baqara, 139)

Ako se oni budu prepirali s tobom, reci: "Ja se samo Allahu pokoravam, a i oni koji me slijede." I reci onima kojima je data Knjiga i neukima: "Primite islam!" Ako prime islam, onda su na Pravome Putu. A ako odbiju, tvoje je jedino da pozivaš. - A Allah dobro vidi robove Svoje. (Ali 'Imran, 20)

Muhammed, a. s., je rekao da vjeruje jedino u Allaha, dž. š., i da Mu neće pripisivati ortaka

Iznošenjem dokaza, Muhammed, a. s., je svome narodu objasnio Allahovu jednoću i pozivao ih u vjeru. Upozorio ih je da će u protivnome doživjeti veliku patnju. Neki od ajeta koji govore o tome su slijedeći:

Reci: "Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga ne smatram ravnim." (Yusuf, 108)

Reci: "Ja se samo Gospodaru svome klanjam, i nikoga njemu ravnim ne smatram." Reci: "Ja nisam u stanju da od vas kakvu štetu otklonim niti da nekom od vas kakvu korist pribavim." Reci: "Mene niko od Allahove kazne ne može u zaštitu uzeti; samo u Njega ja mogu utočište naći - samo mogu oglasiti ono što je od Allaha i poslanice Njegove." A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslušan sigurno čeka vatra džehennemska; u njoj će vječno i zauvijek ostati. (Al-Džinn, 20-23)

Reci: "Meni se naređuje da se klanjam Allahu iskreno Mu ispovijedajući vjeru i naređuje mi se da budem prvi musliman." Reci: "Ja se bojim patnje na Velikom danu, ako budem Gospodaru svome neposlušan." Reci: "Samo se Allahu klanjam, iskreno Mu ispovijedajući vjeru svoju, a vi se, pored Njega, klanjajte kome hoćete!" Reci: "Stradat će, uistinu, oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje!" (Az-Zumar, 11-15)

Onaj koji sve iz ničega stvara, koji će zatim to ponovo učiniti, i koji vam opskrbu s neba i iz zemlje daje. - Zar pored Allaha postoji drugi bog? Reci: "Dokažite, ako istinu govorite!" (An-Naml, 64)

Muhammed, a. s., je saopćio da se neće povesti za nevjernicima

Svome narodu, koji ga je nastojao odvratiti od Pravoga Puta, klevetao i prijetio smrću i protjerivanjem, Muhammed, a. s., je na slijedeći način saopćio da se neće povesti za njihovim prohtjevima:

Reci: "Meni je zabranjeno da se klanjam onima kojima se vi, pored Allaha, klanjate." Reci: "Ja se ne povodim za željama vašim, jer bih tada zalutao i ne bih na Pravome Putu bio." Reci: "Meni je doista jasno ko je Gospodar moj, a vi Ga ne priznajete. Nije u mojoj vlasti ono što vi požurujete; pita se samo Allah, On sudi po pravdi i On je sudija najbolji." (Al-An'am, 56-57)

Muhammed, a. s., je svome narodu objasnio da nikakvu moć ne posjeduju oni koje Allahu smatraju ravnim

Muhammed, a. s., koji je svoj narod podsjetio da je jedini Bog Allah, dž. š., je, isto tako, na različite načine saopćio i to da ništa nisu u stanju stvoriti oni koje Allahu, dž. š., smatraju ravnim, da nemaju nikakvu moć kojom bi nekome nanijeli štetu ili pričinili korist. Neki od ajeta koji govore o tome su slijedeći:

Reci: "Molite se onima koje, pored Njega, smatrate bogovima - ali vas oni neće moći nevolje osloboditi niti je izmijeniti." (Al-Isra', 56)

Reci: "Kažite vi meni ili pokažite mi šta su stvorili na Zemlji i da li imaju ikakva udjela u nebesima oni kojima se vi, pored Allaha, klanjate? Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav ostatak znanja, ako istinu govorite." (Al-Ahkaf, 4)

Reci: "Zovite one koje, pored Allaha, bogovima smatrate. Oni ništa nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakva udjela i On nema od njih nikakve pomoći." (Saba', 22)

Reci: "Pokažite mi one koje smatrate Njemu ravnim!" - Nema ih; postoji samo Allah, Silni i Mudri! (Saba', 27)

Reci: "Kažite vi meni koji su dio Zemlje stvorila božanstva vaša kojima se, umjesto Allahu, klanjate, i recite mi imaju li oni u stvaranju nebesa ikakva udjela, ili smo mnogobošcima Mi dali Knjigu, pa imaju u njoj dokaz za to? Nijedno, već nevjernici jedni druge obmanjuju. (Fatir, 40)

Muhammed, a. s., je podsjetio na uzdanje u sudbinu koju je Allah, dž. š., odredio

Allah, dž. š., je sve stvorio prema određenoj sudbini. Tokom cijelog svog života ljudi žive prema ovoj sudbini određenoj od Allaha, dž. š. Muhammed, a. s., je svome narodu rekao da im se ne može dogoditi ništa izvan onoga što je Allah, dž. š., odredio, da se zbog toga u svim situacijama oslanjaju na Allaha, dž. š.:

Reci: "Dogodit će nam se samo ono što nam Allah odredi, On je Gospodar naš." I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! (At-Tawba, 51)

Muhammed, a. s., je saopćio da gajb zna jedino Allah, dž. š.

Riječju gajb u Kur'anu se označava sve što je percepcijama i znanjem nedokučivo čovjeku, ono što je skriveno od njegovih očiju. U gajb pojmove spadaju podaci i saopćenja o bićima i mjestima iz prošlosti, o kojima nas Allah, dž. š., obavještava u Kur'anu, ali čiji nam je karakter u pravom smislu nepoznat. Saznanja o gajbu pripadaju Allahu, dž. š., Koji saopćava da će to učiniti dostupnim samo onome kome On želi. Muhammed, a. s., je na slijedeći način saopćio da je gajb poznat jedino Allahu, dž. š.:

Reci: "Allah najbolje zna koliko su ostali; tajne nebesa i Zemlje jedino On zna. Kako On sve vidi, kako On sve čuje! Oni nemaju drugog zaštitnika osim Njega, a On ne uzima nikoga u odlukama Svojim kao ortaka." (Al-Kahf, 26)

Reci: "Niko, osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna što će se dogoditi; i oni ne znaju kada će oživljeni biti. (An-Naml, 65)

Reci: "Gospodar moj pobjeđuje istinom, On dobro zna i sve ono što je veoma skriveno." (Saba', 48)

Muhammed, a. s., je saopćio Allahovu svemoć

Allah, dž. š., je Taj koji je stvorio sve uvjete potrebne za održanje života na zemlji. Mnoge pojave kao što su položaj Zemlje u Sunčevom sistemu, atmosfera koja osigurava okruženje potrebno za život, voda koja prekriva veći dio Zemlje, i koja je nužna za život, kretanje Zemlje a time i rađanje i zalazak Sunca odvijaju se jedino uz Allahovo dopuštenje.

Eto, tako je Muhammed, a. s., svoj narod podsjetio na Allahovu svemoć, kako bi Ga se bojali:

Reci: "Kažite vi meni - ako bi Allah dao da vam noć potraje vječno, do Sudnjega dana, koji bog bi vam, osim Allaha, svjetlo dao? Zar ne čujete?" Reci: "Kažite vi meni - ako bi Allah dao da vam dan potraje vječno, do Sudnjega dana, koji bog bi vam, osim Allaha, noć dao da u njoj otpočinete? Zar ne vidite? (Al-Qasas, 71-72)

Onima koji ne vjeruju u Ahiret, Muhammed, a. s., je saopćio da uzmu pouku posmatrajući dokaze Allahovog stvaranja. Oni koji vide ove dokaze savršenog stvaranja trebaju shvatiti još jednu činjenicu: Allah, dž. š., Koji je u stanju stvoriti sve to, nesumnjivo je da će i na Ahiretu stvoriti ono nalik tome. Ovu veoma bitnu činjenicu Muhammed, a. s., saopćava slijedećim riječima:

Reci: "Putujte po svijetu da vidite šta je On iz ničega stvorio. I, Allah će to, poslije, po drugi put stvoriti. Allah, zaista, sve može.'' (Al-'Ankabut, 20)

Tako objašnjava da je Allah, dž. š., lišen svih nedostataka i da je Stvoritelj svega.

Čovjek je nedostatno biće koje posjeduje mahane i slabosti. Svoj život vodi zahvaljujući Allahovoj volji. Međutim, Allah, dž. š., Stvoritelj svega, daleko je od svih nedostataka i lišen svih mahana. On je Onaj koji nema potrebu ni za čime. Muhammed, a. s., je ovo saopćio svome narodu:

Reci: "Zar da za zaštitnika uzmem nekog drugog osim Allaha, Stvoritelja nebesa i Zemlje? On hrani, a Njega niko ne hrani!" Reci: "Meni je naređeno da budem prvi među onima koji se pokoravaju"- i: "Nikako ne budi od onih koji mu druge ravnim smatraju!" Reci: "Ako ne budem poslušan svome Gospodaru, ja se plašim patnje na Velikom danu." (Al-An'am, 14-15)

Muhammed, a. s., je na slijedeći način objasnio da je Allah, dž. š., jedini Gospodar svega, da ne može imati druga i dvojnika:

Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zemlje?" - i odgovori: "Allah!" Reci: "Pa zašto ste onda umjesto Njega kao zaštitnike prihvatili one koji sami sebi ne mogu neku korist pribaviti niti od sebe kakavu štetu otkloniti?" Reci: "Zar su jednaki slijepac i onaj koji vidi, ili, zar su isto tmine i svjetlo, ili, zar oni koje su učinili Allahu ravnim stvaraju kao što On stvara, pa im se stvaranje čini slično?" Reci: "Allah je Stvoritelj svega i On je Jedni i Svemoćni." (Ar-Ra'd, 16)

Saopćio je da, bez Allahove volje, niko nikome ne može nanijeti nikakvo zlo ili pričiniti korist

Jedna od bitnih odlika neupućenih zajednica je da većina tih ljudi vjeruje u Boga, ali da ne uspijevaju ispravno poimati Njegovu veličinu i moć. Svome narodu koji je na njegovo pitanje: ''Ko je vaš stvoritelj?'' odgovarao sa ''Allah'', ali koji Ga nije poznavao, Muhammed, a. s., je objašnjavao da je sve pod Njegovom kontrolom i da im ništa neće koristiti to što Mu pripisuju ortaka:

Ako ih upitaš ko je stvorio nebesa i Zemlju, sigurno će reći: "Allah!", a ti reci? "Mislite li vi da bi oni kojima se, pored Allaha, klanjate mogli otkloniti štetu, ako Allah hoće da im je učini, ili, da bi mogli zadržati milost Njegovu, ako On hoće da im je podari?" Reci: "Meni je dovoljan Allah, u Njega se pouzdaju oni koji se pouzdavaju." (Az-Zumar, 38)

Reci: "Ko će vas od Allaha zaštititi ako On hoće da vas zlo snađe, ili, ko vam može nauditi ako On želi da vam milost ukaže?" Osim Allaha, oni neće naći sebi ni zaštitnika ni pomagača. (Al-Ahzab, 17)

Pitao ih je kako mogu biti u zabludi iako su svjesni Allahove veličine i da je On Gospodar svega

Svome narodu koji, iako je znao za Allahovo postojanje, nije razmišljao o Njegovoj svemoći i koji zbog toga nije mogao spoznati Njegovu veličinu, Muhammed, a. s., je objavljivao Allahovo postojanje i veličinu. A nakon toga ga je pozvao na uzimanje pouke i bogobojaznost:

Upitaj: "Čija je Zemlja i sve ono što je na njoj, znate li?" "Allahova!" – odgovorit će, a ti reci: "Pa zašto onda ne dođete sebi?" Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira veličanstvenog?" "Allah!" – odgovorit će, a ti reci: "Pa zašto se onda ne bojite?" Upitaj: "U čijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zaštitu, i od koga niko ne može zaštićen biti, znate li?" "Od Allaha!" – odgovorit će, a ti reci: "Pa zašto onda dopuštate da budete zavedeni?" (Al-Mu'minun, 84-89)

Muhammed, a. s., je saopćio da će biti oprošteni grijesi onima koji se kaju

Allah, dž. š., je najmilosniji od svih milosnih. Njegovi iskreni robovi ne zapadaju u pesimizam kada načine neku pogrešku. Tugovanje nije ono što ljudi trebaju činiti naspram svojih grijeha, već hitno usmjeravanje ka Allahu, dž. š., i traženje oprosta od Njega. Allah, dž. š., je Muhammedu, a. s., naredio da, u vezi sa ovim pitanjem, vjernicima saopći slijedeće:

Reci: "O, robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv." (Az-Zumar, 53)

Saopćio je da je Allahov Put jedini ispravni put

Put na koji poziva Allah, dž. š., jedini je put na kojem čovjek može živjeti lijepim i časnim životom. Oni koji, tražeći zadovoljstvo drugih bića, Allahu, dž. š., pripisuju ortaka, naići će na veliko poniženje i u dunjalučkom i u budućem životu. Zbog toga je Muhammed, a. s., svome narodu saopćavao da je Allahov Put - put koji donosi spas i na dunjaluku i na Ahiretu:

Reci: "Zar da se, pored Allaha, klanjamo onima koji nam ne mogu nikakvu korist pribaviti ni neku štetu otkloniti pa da budemo vraćeni stopama našim - a Allah nas je već uputio - i da budemo kao onaj koga su na Zemlji šejtani zaveli pa ništa ne zna, a koga drugovi njegovi zovu na Pravi Put: 'Hodi nama!'" Reci: "Allahov put je - jedini Pravi Put, i nama je naređeno da Gospodara svjetova slušamo.'' (Al-An'am, 71)

Obavijestio nas je da Allah, dž. š., zna i najskrivenije tajne

Čineći kakvo nedjelo, određeni ljudi likuju misleći kako ih niko ne vidi. Međutim, Allah, dž. š., zna sve ono što se dešava na Zemlji i na nebesima. Svjedok je svega onoga što čovjek čini u svakom trenu svoga života. Račun za sve ono što je učinio na dunjaluku čovjek će položiti pred Allahom, dž. š., na Dan obračuna kada će svi biti okupljeni. Muhammed, a. s., je skrenuo pažnju na ovu bitnu činjenicu te svoj narod podsjetio da je Allah, dž. š., obaviješten o svemu, bilo to počinjeno javno ili u najvećoj tajnosti. Neki od ajeta koji govore o ovoj činjenici su slijedeći:

Reci: "Skrivali vi ono što je u srcima vašim ili to javno pokazivali, Allah to zna. On zna sve što je na nebesima i što je na Zemlji - Allah je svemoćan. (Ali 'Imran, 29)

Reci: "Allah je dovoljan svjedok meni i vama, jer On zna i vidi robove Svoje." (Al-Isra', 96)

I ako oni leđa okrenu, ti reci: "Ja sam vas sve, bez razlike, opomenuo, a ne znam da li je blizu ili daleko ono čime vam se prijeti; On zna glasno izgovorene riječi, zna i ono što krijete.'' (Al-Anbiya', 109-110)

Reci: "Allah je dovoljan svjedok meni i vama, On zna sve što je na nebesima i na Zemlji. A oni koji u kumire vjeruju, a u Allaha ne vjeruju, oni su izgubljeni.'' (Al-'Ankabut, 52)

Reci: "Zar vi da obavještavate Allaha o vjerovanju svome, kad Allah zna sve što je na nebesima i na Zemlji! Allah sve zna." (Al-Hudžurat, 16)

Različitim primjerima je saopćio da mimo Allaha, dž. š., nemamo drugog zaštitnika

Jedini čovjekov zaštitnik i prijatelj je njegov Stvoritelj, Allah, dž. š. Međutim, oni koji se ne boje Allaha, dž. š., ne žele prihvatiti ovu činjenicu. Oni se opredjeljuju za zanemarivanje Allahovog postojanja i Njegove svemoći. Međutim, postoje takvi trenutci kada čovjek veoma dobro razumije da mu, mimo Allaha, dž. š., niko drugi ne može pomoći.

Eto, to je činjenica na koju je upozorio Muhammed, a. s. Ilustracije radi, nema nikog drugog, osim Allaha, dž. š., koga bi u pomoć mogao pozvati čovjek kada se nađe u nekoj nevolji i problemu. Kada se nađe u ovakvoj situaciji, čovjek shvata da mu nikakvu korist ne može prirediti ono što je Allahu, dž. š., pripisivao kao druga. U tom slučaju, čovjek bi se, dok još nije kasno, trebao zamisliti nad ovom činjenicom na koju je opomenut, i ne smije zaboravljati da neće dobiti pomoć ni od koga drugog, osim Gospodara. U vezi sa tim pitanjem, Muhammed, a. s., je načinio slijedeću opomenu:

Reci: "Kažite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam došla Allahova kazna ili vas iznenadio Smak svijeta, da li biste ikoga drugog osim Allaha prizivali, ako istinu govorite?" Njega biste samo molili da, ako hoće, otkloni od vas ono za što ste Ga molili, a ne bi vam ni na um pali oni koje ste Mu ravnim smatrali. (Al-An'am, 40-41)

Muslimane je podsjetio na zahvalu Allahu, dž. š., zato što im je On u srca usadio vjeru

Allah, dž. š., saopćava da će vjernici uvijek biti u malom broju i da će jedino ta manjina dospjeti u vječni Džennet. Zato, iman je jedna od najvećih dobročinstava koje se čovjeku mogu pružiti na dunjaluku. Međutim, u vrijeme Muhammeda, a. s., nakon što su primili islam, neki ljudi su Pejgamberu počeli prebacivati kao da time njemu čine neku korist. Da bi pobio tu krajnje pogrešnu logiku, Muhammed, a. s., je dao slijedeću opasku:

Oni ti prebacuju što su primili islam. Reci: "Ne prebacujte mi što ste islam primili; naprotiv, Allah je vama milost podario time što vas je u pravu vjeru uputio, ako iskreno govorite.'' (Al-Hudžurat, 17)

Saopćio je da je Kur'an Allahova Objava

Nevjernici, koji se nisu htjeli povesti za Muhammedom, a. s., iznosili su niz besmislica kako bi osporili Kur'an. Najveća od tih tvrdnji je ta da je Kur'an napisan od strane Muhammeda, a. s., premda Kur'an sadrži nebrojeno mudžiza koje potvrđuju neosnovanost tvrdnje da je Kur'an napisan od strane čovjeka. Pejgamber je podsjetio na ovu činjenicu i saopćio da je Kur'an objavljen od strane Allaha, dž. š. Neki od ajeta koji govore o tome su slijedeći:

Reci: "Objavljuje ih Onaj kome su poznate tajne nebesa i Zemlje; On mnogo prašta i samilostan je." (Al-Furqan, 6)

Reci: "Šta mislite, ako je Kur'an od Allaha, a vi u nj nećete da vjerujete - ko je onda u većoj zabludi od onoga koji je u protivrječju dalekom od istine?" (Fussilat, 52)

Kur'an je istinita knjiga u kojoj Allah, dž. š., saopćava ono što traži od Svojih robova, cilj njihovg stvaranja, način kako se trebaju ponašati na dunjaluku i Ahiretu i još mnogo toga što čovjek treba naučiti. Pejgamber je rekao slijedeće o Kur'anu, koji je Allahov govor:

Reci: "Ovo je vijest velika, a vi od nje glave okrećete.'' (Sad, 67-68)

Saopćio je da mimo Allaha, dž. š., nijedno biće nema moć objaviti Kur'an

Oni koji tvrde da je Kur'an napisan od strane čovjeka neobaviješteni su o mudžizama koje on posjeduje, o riječima koje sadrže Allahovu neograničenu mudrost. Kur'an je knjiga koju ne mogu napisati ni svi ljudi i džini kada bi se udružili. A u vezi sa tim Muhammed, a. s., je svome narodu saopćio slijedeće:

Reci: "Kad bi se svi ljudi i džini udružili da sačine jedan ovakav Kur'an, oni, takav kao što je on, ne bi sačinili, pa makar jedni drugima pomagali." (Al-Isra', 88)

A oni govore: "On ga izmišlja!" Reci: "Pa, dajte vi jednu suru kao što je njemu objavljena, i koga god hoćete, od onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomoć pozovite, ako istinu govorite." (Yunus, 38)

Saopćio je da je Kur'an muslimanima radosna vijest i putokaz

Jedan od ajeta koji govore o tome je slijedeći:

Reci: "Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Džibrili kao istinu, da još više učvrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima." (An-Nahl, 102)

Muhammed, a. s., je saopćio da Kur'an ljude usmjerava na Pravi Put:

Reci: "Ako zalutam, zalutao sam na svoju štetu, a ako sam na Pravome Putu, to je zbog onoga što mi Gospodar moj objavljuje; On zaista sve čuje i blizu je." (Saba', 50)

Saopćio je značaj dove i pozvao na moljenje Allahu, dž. š.

Dova (molitva) je jedan od najznačajnijih povoda za čovjekovo približavanje Allahu, dž. š. Za sve što želi, čovjek bi se trebao moliti svome Gospodaru, Koji saopćava da će odgovoriti na sve molitve Svojih robova. Zato, oni koji se nadaju oprostu od Allaha, dž. š., vjernici koji na dunjaluku žele živjeti kao iskreni vjernici, a na Ahiretu postići Džennet, koji je mjesto vječnog spasa, izvršavaju ovu svoju dužnost; stalno se mole Allahu, dž. š., onako kako je to naređeno Kur'anom. Muhammed, a. s., je muslimanima na slijedeći način saopćio značaj dove kod Allaha, dž. š.:

Reci: "Allah vam poklanja pažnju samo zbog vaše molitve, a pošto ste vi poricali, neminovno vas čeka patnja." (Al-Furqan,77)

Obavijestio je da se na Sudnjem danu nikome na teret neće stavljati tuđi grijesi

Mnogi oni koji žele živjeti po vjerskim normama su za svoje molitve od okoline čuli riječi poput: ''Nema potrebe da to radiš, ja ću na sebe preuzeti tvoje grijehe''. Na Dan polaganja računa svi ćemo se pojedinačno pojaviti pred Allahom, dž. š., i odgovarati za svoja djela. Tog Dana će svako biti odgovoran samo za ono što je sam počinio. Niko neće biti pitan za grijehe drugih i niko neće moći preuzeti djela koja su drugi počinili. Ovo pitanje je Muhammed, a. s., saopćio slijedećim riječima:

Reci: "Zar da za Gospodara tražim nekog drugog osim Allaha, kad je On Gospodar svega? Što god ko uradi, sebi uradi, i svaki grješnik će samo svoje breme nositi. Na kraju Gospodaru svome ćete se vratiti i On će vas o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.'' (Al-An'am, 164)

Saopćio je da su dunjalučke koristi neznatne u odnosu na ahiretske

Jedno od iskušenja kojima je Allah, dž. š., kušao narod Muhammeda, a. s., bio je rat. Kada su trebali krenuti u rat, dio tih ljudi su se plašili da bi mogli stradati i željeli su ostaliti po strani. Naravno, u pozadini toga se nalazi strah od smrti i ljubav prema dunjaluku, premda je dunjalučki život veoma kratak. Čovjek će sigurno umrijeti u trenutku koji je Allah, dž. š., odredio, u ratu ili na nekom drugom mjestu. Zato, strahujući od smrti ili nečega drugog, zanemariti Allahovo zadovoljstvo na Ahiretu je veliki gubitak za čovjeka. Zbog toga, saopćenjem da su dunjalučke koristi neznatne, Muhammed, a. s., je vjernicima naredio da rade za Ahiret, vječno boravište:

Zar ne vidiš one kojima je rečeno: "Dalje od boja, već molitvu obavljajte i milostinju dajite! A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od njih pobojaše ljudi, kao što se Allaha boje, ili još više, i uzviknuše: "Gospodaru naš, zašto si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio!" Reci: "Uživanje na ovome svijetu je kratko, a onaj svijet je bolji za one koji se grijeha klone; i nikome se od vas ni koliko trun jedan neće učiniti nepravda." (An-Nisa', 77)

Isto to važi i za sve ostale Allahove naredbe. Objašnjavati drugima moral kojim je Allah, dž. š., zadovoljan, osigurati korist za muslimane i služiti vjeri ponekad se možda sukobljava sa ljudskom dušom. Shodno prilici, muslimani su ponekad primorani na požrtvovanost. Ali, za iskrene vjernike koji žive sa ciljem postizanja Allahovog zadovoljstva to su samo velike prilike. Požrtvovanosti, koje nam šejtan želi prikazati kao gubitak na ovom prolaznom i kratkom dunjalučkom životu, na Ahiretu će vjerniku donijeti velike koristi.

One kojima su dunjalučka dobra milija od Allahovog zadovoljstva je podsjetio na Allahovu kaznu

Dunjaluk je mjesto na kome Allah, dž. š., iskušava Svoje robove; sve ono što čovjek posjeduje Allah mu je dao kako bi ga time iskušao. Svjestan ove činjenice, čovjek bi trebao zahvaljivati Allahu, dž. š., i raditi na tome da sve ono što posjeduje koristi u cilju postizanja Njegovog zadovoljstva. Međutim, na ono što posjeduju mnogi gledaju kao na svoje božanstvo, pripisujući tako Allahu ortaka. Ove ljude je Muhammed, a. s., upozorio Allahovim patnjama:

Reci: "Ako su vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i trgovačka roba za koju strahujete da prođe neće imati, i kuće vaše u kojima se prijatno osjećate - miliji od Allaha i Njegova Posalnika i od borbe na Njegovu putu, onda pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grješnicima neće ukazati na Pravi Put." (At-Tawba, 24)

Saopćio je da će nevjernici sigurno doživjeti poraz

Nevjernici su tokom povijesti uvijek vodili jednu poraznu borbu protiv vjernika. Dok je ova borba vjernicima povećavala vjeru i njihov stepen kod Allaha, dž. š., nevjernicima se vraćala kao veliki poraz. Nijednoj nevjerničkoj zajednici Allah, dž. š., nije dopustio da nanese zarar vjernicima. Ako i izgleda kao da su nevjernici postigli neki uspjeh, to je sigurno preokrenuto u korist vjernika. Kao što se saopćava u nizu kur'anskih ajeta, uvijek su pobjednici bili ''oni na Allahovoj strani'', što se ističe u suri Al-Ma'ida. To je poraz sa kojim se nevjernici suočavaju na dunjaluku, a na Ahiretu će, za svoja djela, biti suočeni sa džehennemskim patnjama, koje će biti vječne. Allah, dž. š., je Muhammedu, a. s., naredio da se slijedećim riječima obrati nevjernicima:

Reci onima koji neće da vjeruju: "Bit ćete pobijeđeni i u Džehennemu okupljeni, a on je grozno boravište!" (Ali 'Imran, 12)

Da bi uzeli pouku, svoj narod je podsjetio na okončanje nevjerničkih naroda prije njih

Kao što smo vidjeli i kroz živote pejgambera o kojima smo prethodno govorili, svi oni narodi koji su se kroz povijest suprotstavljali pejgamberima suočavali su se sa velikim patnjama - zato što se nisu pokajali i što su nastavili sa svojim nevjerovanjem. Nesumnjivo, potrebno je razmišljati i uzeti pouku iz ove činjenice, iz onoga što je zadesilo prethodne narode i čuvati se da nas ne zadesi ono što je zadesilo njih. Bog toga je Muhammed, a. s., pozvao na razmišljanje o onome što je zadesilo nevjernike i na uzimanje pouke iz toga:

Reci: "Putujte po svijetu i vidite kako su završili grješnici!" (An-Naml, 69)

Reci: "Putujte po svijetu, zatim pogledajte kako su završili oni koji su poslanike lažnim smatrali!" (Al-An'am, 11)

Reci: "Putujte po svijetu pa pogledajte kako su oni prije završili; većinom su oni mnogobošci bili." (Ar-Rum, 42)

Podsjetio je da nema bijega od smrti

Jedan od najvećih strahova ljudi koji ne vjeruju u budući svijet je strah od smrti. Ovi ljudi oprobavaju sve metode kako bi udaljili smrt od sebe, premda svaki čovjek ima trenutak smrti koji je određen od strane Allaha, dž. š., i kada dođe taj trenutak, niko ga ne može odgoditi. Zbog toga je Muhammed, a. s., podsjetio da bilo koliko da se naprežemo, bilo gdje da se nalazili, smrt će nas sigurno zadesiti:

Reci: "Ako bježite od smrti ili pogibije, bježanje vam neće pomoći, opet ćete samo kratko uživati." (Al-Ahzab, 16)

Reci: "Dan vam je već određen, ne možete ga ni za čas jedan zaustaviti niti ubrzati." (Saba', 30)

Saopćio je da smrt ne predstavlja kraj, nego povratak Allahu, dž. š.

Mnogi u paganskim zajednicama misle da se smrću sve okončava. Međutim, smrt je trenutak kada čovjek započinje svoj stvarni život. Suprotno veoma raširenom mišljenju, to nije kraj, nego početak. Nakon smrti ljudi će položiti račun pred Allahom, dž. š., a nakon tog obračuna će biti prebačeni na mjesto gdje će vječno boraviti. Na ovu činjenicu je Muhammed, a. s., podsjetio slijedećim riječima:

Reci: "Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti, a poslije ćete se Gospodaru svome vratiti." (As-Sadžda, 11)

Saopćio je da jedino Allah, dž. š., zna kada će nastupiti kijamet

Jedno od pitanja koje zanima čovjeka je vrijeme kada će se desiti kijamet. Međutim, Allah, dž. š., je saopćio da mimo Njega niko neće moći znati kada će to nastupiti, a Muhammedu, a. s., je naredio da na pitanja o tome da slijedeći odgovor:

Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: "To jedino Allah zna!" A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! (Al-Ahzab, 63)

Reci: "Ja ne znam da li će uskoro biti ono čime vam se prijeti ili je Gospodar moj odredio da će to poslije dugo vremena biti?'' (Al-Džinn, 25)

I ako oni leđa okrenu, ti reci: "Ja sam vas sve, bez razlike, opomenuo, a ne znam da li je blizu ili daleko ono čime vam se prijeti.'' (Al-Anbiya', 109)

Nevjernicima je saopćio da će ponovo biti proživljeni

Nevjernici, koji misle da stvarni život predstavlja život na dunjaluku, Muhammedu, a. s., rekli su da ne vjeruju da će ponovo biti proživljeni. Nato je Allah, dž. š., Pejgamberu naredio da im odgovori na slijedeći način:

Oni govore: "Zar kada se u kosti i prašinu pretvorimo, zar ćemo, kao nova bića, doista biti oživljeni?" Reci: "Hoćete, i da ste kamenje ili gvožde ili bilo kakvo stvorenje za koje mislite da ne može biti oživljeno." - "A ko će nas u život vratiti?" – upitat će oni, a ti reci: "Onaj koji vas je i prvi put stvorio"- a oni će prema tebi odmahnuti glavama svojim i upitati: "Kada to?" Ti reci: "Možda ubrzo! (Al-Isra', 49-51)

Nevjernicima, koji su, oholeći se pred Allahom i Pejgamberom, negirali Ahiret, saopćio je da će na Ahiretu biti i oživljeni i poniženi

Zbog toga što im povinovanje drugima ugrožava dostojanstvo, nevjernici negiraju postojanje Allaha, dž. š., i ne povinjavaju se Njegovom pejgamberu. Međutim, na kijametu će biti oživljeni i vidjet će Allahovu veličinu, moć i patnje koje je pripremio za njih. Zato je Allah, dž. š., naredio Muhammedu, a. s., da se na slijedeći način obrati nevjernicima, koji ga pitaju da li ćemo doista biti oživljeni?:

Zar kada poumiremo i kada kosti i zemlja postanemo, zar ćemo mi, zaista, biti oživljeni i naši preci davni?" Reci: "Da, a bit ćete i poniženi!" (As-Saffat, 16-18)

One koji ne vjeruju u Allahove ajete upozorio je riječima da će ući u Džehennem

Zbog toga što im se saopćavao kur'anski moral, nevjernici su bili krajnje srditi i izražavali su negodovanje. U Kur'anu se saopćava stepen mržnje koju su ovi ljudi gajili prema vjernicima. Allah, dž. š., je Muhammedu, a. s., naredio da se slijedećim riječima obrati ovim ljudima:

A kad im se naši jasni ajeti kazuju, ti primjećuješ veliko negodovanje na licima onih što ne vjeruju, koji umalo da ne nasrnu na one koji im riječi Naše kazuju. Reci: "Hoćete li da vam kažem što će vam biti mrže od toga? - Vatra kojom Allah nevjernicima prijeti, a grozno će ona prebivalište biti." (Al-Hadždž, 72)

Kao što se vidi u navedenom ajetu, Muhammed, a. s., je nevjernicima saopćio da ništa neće postići svojom mržnjom, da će im, naprotiv, biti uzvraćeno vječnom patnjom. Osim toga, u drugom ajetu se, isto tako, na slijedeći način saopćava da će oni koji ne budu poslušni Allahu, dž. š., i Njegovom Poslaniku vječno boraviti u džehennemskoj vatri:

Samo mogu oglasiti ono što je od Allaha i poslanice Njegove." A onoga koji Allahu i Poslaniku Njegovu ne bude poslušan sigurno čeka vatra džehennemska; u njoj će vječno i zauvijek ostati. (Al-Džinn, 23)

Muhammed, a. s., je saopćio da je Džehennem mjesto vječne patnje

Nevjernici tvrde da će, ako i budu u Džehennemu, tu provesti izvjesno vrijeme i da će poslije prijeći u Džennet. Što se tiče Muhammeda, a. s., on je slijedećim riječima saopćio da će nevjenrici, koji zasluže Džehennem, tu ostati vječno:

Oni govore: "Vatra će nas doticati samo neko vrijeme." Reci: "Da li ste o tome dobili od Allaha obećanje - jer, Allah će sigurno ispuniti obećanje Svoje - ili na Allaha iznosite ono što ne znate?" A nije tako! Oni koji budu zlo činili i grijesi njihovi ih budu sa svih strana stigli, oni će stanovnici Džehennema biti i u njemu će vječno ostati. A oni koji budu vjerovali i dobra djela činili - oni će stanovnici Dženneta biti i u njemu će vječno boraviti. (Al-Baqara, 80-82)

Saopćio je da će u Džennet ući oni koji se Allaha boje

Reci: "Hoćete li da vam kažem šta je bolje od toga? Oni koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili imat će u Gospodara svoga džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, u njima će vječno boraviti, i čiste žene, i Allahovu naklonost - a Allah poznaje robove Svoje. (Ali 'Imran, 15)

Muhammed, a. s., je naređivao pravednost

Reci: "Gospodar moj naređuje - pravednost..." (Al-A'raf, 29)

Obznanio je da je Allah, dž. š., Onaj koji izbavlja iz svih nevolja

Reci: "Ko vas iz strahota na kopnu i moru izbavlja kad mu se i javno i tajno ponizno molite: 'Ako nas On iz ovoga izbavi, sigurno ćemo biti zahvalni!'" Reci: "Allah vas iz njih i iz svake nevolje izbavlja, pa vi ipak smatrate da ima Njemu ravnih." (Al-An'am, 63-64)

Muhammed, a. s., je i pristalice Knjige pozvao da se, bez širka, klanjaju samo Allahu, dž. š.

Reci: "O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!" (Ali 'Imran, 64)

Saopćio je da su Allahova imena najljepša te da Ga prizivamo tim imenima

Reci: "Zovite: 'Allah', ili zovite: 'Milostivi', a kako god Ga budete zvali, Njegova su imena najljepša. Ne izgovaraj na sav glas Kur'an kad molitvu obavljaš, a i ne prigušuj ga; traži sredinu između toga" i reci: "Hvaljen Allah, koji Sebi nije uzeo djeteta i koji u vlasti nema ortaka, i kome ne treba zaštitinik zbog nemoći - i hvaleći Ga veličaj!" (Al-Isra', 110-111)