Separatistički pokreti i ljubav kao lijek

"Od raspada Osmanskog carstva, proces daljnjeg raspadanja nije prestao, a najveće žrtve su muslimanske države. Zašto? Na islamskim je učenjacima da to izuče i da zaustave napade jer eksterne sile rade punim tempom kako bi ih razorile iznutra.” Raja Mujtaba

Razorno oružje prijeti da uništi današnja društva fragmentacijom, bez obzira da li se radi o unijama koje izgledaju neraskidivo ili čak o naizgled neuništivim državama. Ovo oružje, destruktivnije od granata, nuklearnog oružja ili najdubljih ekonomskih kriza je “nedostatak ljuabavi.” Ono uzrokuje da prevlada mržnja,  navikava ljude na egoizam, širi samoživost i stvara nemar i samodovoljne ljude i zajednice. Ono spriječava ljude da razmišljaju racionalno, odgovorno i s nježnošću, što znači da se zajednice mogu lahko raspasti. Međutim, postoji i još razornije oružje od nedostatka ljubavi, ono koje eliminiše mržnju, a to oružje, najjače od svih čovjeku poznatih, je “ljubav.”

Svijet je uzdrman podijelama

Irak, Jemen i Sudan su podijeljeni. Krim se odvojio od Ukrajine, a Donjeck je vjerovatno slijedeći na redu. Moldavska dinarska regija je također odlučila da se odvoji. Sirija je efektivno razorena, i to je činjenica, iako još nije zvanično. Libija je podijeljena na autonomne regije i na samoj je ivici građanskog rata. Škodska želi nezavisnost. Autonomne pokrajine u Španiji i Italiji žele proglasiti nezavisnost. Libanon je izgubio teritorijalni integritet. Masovna pogubljenja se očekuju u Egiptu.

Uz dva svjetska rata, posljednje stoljeće je svjedočilo polarizaciji i razaranju zajednica koje su stoljećima živjele zajedno.

Da li će se Španija raspasti?

Španija je prošla kroz građanski rat u period 1936-1939, a nakon toga je na vlast došao despotski, beskrupulozan režim. Demokratija je bila suspendovana za vrijeme fašističke diktature generala Franka Franciska. Franko je umro 1975. godine, a izbori su održani 1977, kada je donesen novi ustav, usvojen 1978. godine, čime je Španija podiejljena u 17 autonomnih pokrajina i dva autonomna grada. Od tog vremena se španska vlada trudila ukloniti sve tragove diktatorskog režima, obračunala se s diskriminacijom i odbranila slobodu. [1]

Španija je danas članica EU. Prihvaćena je od svih kao cjelovita država i uživa naprednu demokratiju. Španija se trenutno suočava sa dva problema: prvi je ekonomska kriza koja je državu dovela na rub bankrota, i nezaposlenost koja seže i do 25%. Drugi se odnosi na stav autonomnih pokrajina Baskije i Katalonije, koje se žele odvojiti. Baskija i Katalonija su dvije najbogatije regije ove države. O centralnoj vlasti ovise jedino u segmentu odbrane, socijalne sigurnosti i finansijske politike, ali se i dalje žele otcijepiti.

Naravno, jako je problematično kada se cjeline koje su živjele kao jedna država, koje dijele zajedničku kulturu i zajedno čine moćnu Španiju, žele da se odvoje tokom ekonomske krize.[2] Ne može se smatrati prihvatljivim da neko predlaže separatističke ideje zasnovane na ekstremnom nacionalzmu dok se zemlja suočava s poteškoćama i dovodi u opasnost cijelu državu iz čiste samoživosti i egoizma.

Problem Baskije je počeo s protestima protiv centralne vlasti kada je ova odbila da prizna autonomne strukture u 19. stoljeću. ETA (Euskadi Ta Askatasuna, ili “Baskijska domovina i sloboda”), je teroristička organizacija je počela graditi svoj zlokoabn imidž još od 1959. godine,  i od tada pa do predaje 2011. godine su uzrokovali smrt oko 850 ljudi. [3] ETA i njeno političko krilo Batasuna, podržale su zahtjev za nezavisnost. (Batasuna je stavljenja izvan zakona 2003. godine, a objavila je prestanak rada 2013.[4]) Ipak, vidljivo je iz načina na koji je ETA pojačala svoju terorističku kampanju nakon 1978. godine da autonomija nije samo zahtjev, i da zaista žele punu nezavisnot. ETA je nastavila s terorizmom čak i nakon što je Baskijska pokrajina dobila autonomiju 1978. godine i okončala diktatorsko upravljanje državom.

[1] http://en.wikipedia.org/wiki/Spain

[2] http://www.euronews.com/2012/10/22/basques-and-catalans-eye-chance-in-crisis/

[3] http://www.euronews.com/2011/10/21/eta-finally-accepts-nunca-mas/

[4] http://en.wikipedia.org/wiki/Batasuna 

Članak Adnana Oktara na “Opinion Maker”:

http://www.opinion-maker.org/2014/05/separatist-movements-and-the-medicine-of-love/