Šta Je Boja? Kako Je Nastala?

Neki detalji imaju važno mjesto u mislima ljudi i nikad se ne mijenjaju. Počnimo s nečim s čime smo svi upoznati, počnimo s drvećem. Njegova je boja najčešće ili zelena ili su to nijanse zelene. Poznato je da na jesen lišće mijenja boju. Slično, boja neba je ili plava ili su, kada je oblačno, to nijanse sive ili nijanse žute i crvene, kada sunce izlazi i zalazi. Boja se voća nikada ne mijenja: bogate i raznovrsne boje kajsije i trešnje određene su i uvijek ih prepoznajemo. Svako živo biće postavljeno ispod svjetla ima boju. Pažljivo pogledajte stvari oko vas. Šta vidite? Sto, stolice, kroz prozor vidite drveće, nebo, zidove vaše kuće, lica oko vas, voće koje jedete, knjigu koju trenutno čitate… Svaka od njih ima boju po kojoj se razlikuje. Jeste li se ikada zapitali kako su se sve te boje formirale i poredale?

Ispitajmo šta nam je obično potrebno kako bismo formirali boje koje su bitne za život..( Kasnije ćemo ovo razmotriti detaljnije). Za formiranje samo jedne boje, recimo crvene ili zelene, postoji određeni redoslijed za svaki proces koji zauzima važno mjesto.

Manzara

Važnost boja u ljudskom životu neosporna je jer svaki objekt dobija značenja sa svim svojim bojama. Zamislite da nijedna od boja koju vidite (uključujući crnu i bijelu) ne ostane na fotografiji. Zaista, ne biste bili u stanju da vidite ijedan objekat na fotografiji. Za formiranje samo jedne od mnoštva boja na slici poprilično mnogo činilaca mora biti ispunjeno u isto vrijeme. Allah, dž.š., učinio je da formiranje boja zavisi od postojanja veoma detaljnog sistema.

1. Prvi uvjet za tvorbu boje jeste svjetlo. Prema tome, korisno je ispitati osobine svjetla koje dolazi sa Sunca. Da bismo dobili boju, sunčeva svjetlost koja dolazi do Zemlje mora imati određenu valnu dužinu. Omjer ove svjetlosti, zvane “vidljiva svjetlost” prema drugim svjetlosnim zrakama sa Sunca iznosi jedan naprema 1025. Teško je povjerovati da je ovako mali omjer svjetlosnih zraka koje dolaze sa Sunca na Zemlju nepohodan za nastajanje boja.

2. Ustvari, većina sunčevih zraka koje se od Sunca šire svemirom štetna je za oči. Zato svjetlost koja dolazi do Zemlje mora biti takva da je oko može lahko opaziti, a da mu ne naškodi. Zbog toga zrake moraju proći kroz filter. Ovaj gigantski filter koji okružuje Zemlju jeste “atmosfera”.

3. Svjetlost prolazi kroz atmosferu, širi se Zemljom, a kada “pogodi” neki objekat na koji naiđe, ona se odbije. Objekti na koje svjetlost pada moraju biti takvi da odbijaju svjetlost, umjesto da je upijaju. Drugim riječima, njihova struktura mora, također, biti u skladu sa svjetlošću koja dolazi na Zemlju tako da se boja može formirati. Ovi su uvjeti ispunjeni, te se javljaju novi svjetlosni valovi koji se reflektuju od objekta na koji je pala svjetlost sa Sunca.

4. Sljedeći važan korak u procesu nastanka boje jeste nužnost da primalac primi svjetlosne valove, a to je oko. Važno je da svjetlosni valovi budu u skladu s organom vida.

5. Svjetlost koja dolazi sa Sunca prolazi kroz sočivo pa kroz slojeve oka i na mrežnjači se preobražava u živčani impuls. Ti se signali tada prenose do mozga u centar za vid, koji je odgovoran za čulo vida.

6. Ovo je posljednji korak koji se mora ispuniti da bismo vidjeli sve boje. Zadnji stadij formiranja boje jeste obrada električnih signala koji dolaze u centar za vid, kao “boja”, do posebnih nervnih ćelija u mozgu.

Kao što smo vidjeli, za formiranje samo jedne boje potrebne su veoma detaljne i međuzavisne sekvence procesa.

Sve informacije koje imamo o boji upućuju na to da se svaki proces održao na vrlo osjetljivoj ravnoteži. Bez te ravnoteže mi bismo neizostavno ostali u nejasnom svijetu tame, umjesto u jasnom raznobojnom svijetu, čak bismo izgubili sposobnost da vidimo. Pretpostavimo da jedna od gore spomenutih stavki, živčana ćelija koja prenosi elektične signale nastale u mrežnjači, ne postoji. Niti bi sunčeva svjetlost bila unutar vidljivog spektra, niti bi ostali dijelovi oka bili potpuno upotrebljivi, niti bi postojanje atmosfere moglo zadovoljiti i nadomjestiti ovaj nedostatak.

Yeryüzü

Zašto ne pogledaju nebo iznad sebe?
Kako smo ga sazdali i ukrasili i kako u njemu nema nereda!
(Kaf, 6)

Kroz svoje posebne slojeve atmosfera apsorbira većinu štetnih zraka koje dolaze sa Sunca ili iz svemira. Allah, dž.š., dizajnirao je svaki od slojeva u korist života na Zemlji.

Uloga mrežnjače kod vida

Ispitajmo pobliže i detaljnije mrežnjaču. Pretpostavimo da je pigment koji mrežnjača koristi, pigment zvani “rodopsin”, odsutan. Rodopsin je supstanca koje prestaje funkcionisati pod jakom svjetlošću, ali obnavlja se u tami. Oko ne može jasno vidjeti pri slaboj svjetlosti osim ako ne proizvede dovoljno rodopsina. Njegov zadatak jeste da poveća učinkovitost kojom oko proizvodi nervne impulse pri slabom svjetlu. Ove supstance proizvedeno je tačno onoliko koliko je potrebno. Slika postaje jasnija kada je ravnoteža rodopsina održana. Šta bi se desilo kada rodopsin, koji je veoma bitan za proces vida, ne bi postojao? U tom slučaju čovjek bi mogao vidjeti samo pri jakom svjetlu.2 Dakle, jasno je da se unutar oka nalazi savršen sistem koji je organiziran do najmanjeg detalja.

Čije je umjetničko djelo ovaj sistem koji nas spašava od tame i predstavlja nam svijet pun boje?

Svaka spomenuta etapa dosad uključuje serije procesa koji zahtijevaju postojanje mudrosti, volje i snage u njihovom biću da bi postali ono što jesu. Jasno je da ne postoji mogućnost da se takav lanac procesa koji djeluje u takvoj harmoniji formirao slučajno. Isto je tako nemoguće da se takav sistem formirao vremenom. Ništa se ne bi promijenilo ni da prođu milioni ili čak milijarde godina. Sistemi koji sačinjavaju ovaj živopisni, raznobojni svijet nisu se mogli pojaviti stjecajem okolnosti. Ovakvi savršeni sistemi mogu nastati samo kao rezultat posebnog dizajna(stvaranja), a to znači da su oni stvoreni. Allah, dž.š., ima vječnu moć i mudrost kojom obuhvaća cijeli univerzum. Primjeri Allahovog nenadmašnog umijeća u stvaranju protežu se preko cijelog poretka u svemiru. Jedinstveni dizajn koji primjećujemo u formiranju boja također se odnosi na Allahovu nenadmašnu kreaciju. Allah ima vlast nad svima.

On je Stvoritelj Nebesa i Zemlje i kada nešto odluči On samo za to rekne: ‘Budi!’, i ono bude (El-Bekara,117)

Göz

Opća struktura slojeva rožnjaće i rodopsina.

1. Štapić
2. Bipolarna Ćelija
3. Ganglijska Ćelija
4. Kupa
5. Vanjski Sloj Mrežnjače
6. Dužica
7. Prednja Šupljina

8. Rožnjača
9. Prvo Fokusiranje Na Rožnjači
10. Zjenica
11. Sočivo Oka
12. Staklena Komora
13. Centar Regulisan Lećom
14. Slika Centrirana Na Makuli

15. Očni Živac
16. Tamna Mrlja
17. Mrežnjača
18. Bionjača
19. Bionjača

Bilješke

2. Jillyn Smith, Sense and Sensebilities, Willey Science Edition, p.60-61

PODIJELI
logo
logo
logo
logo
logo
Preuzimanja
  • Uvod: Raznobojni Svijet
  • Šta Je Boja? Kako Je Nastala?
  • Dizajn U Bojama
  • Molekule Koje Prave Boje: Pigmenti
  • Jezik Boja
  • Teme Koje Evolucija Ne Može Objasniti: Harmonija I Simetrija
  • Zaključak
  • Tajna Iza Materije