 |
Role Tevrata |
Pored niza Sulejmanovih, a. s., odlika, tokom knjige smo se zadržali i na njegovom izuzetnom poimanju umjetnosti i njegovom bogatstvu. Spomenuli smo njegov dvorac, koje je zadivljenim ostavljao sve one koji su ga vidjeli, njegove umjetničke radove koje je načinio koristeći džine i šejtane koji su djelovali pod njegovom kontrolom. Objasnili smo da su se među njima nalazili graditelji i ronioci, da su, kao što je u Kur’anu sa-općeno, šejtani pod nje-govom kontrolom pravili “velike zdjele za deko-raciju i upotrebu, hra-move, spomenike i kotlo-ve”.
Kao što smo i pret-hodno naglasili, Allah, dž. š., je Sulejmana, a. s., kao i njegovog oca Davu-da, a. s., kao pejgambera poslao sinovima Israilo-vim. Sulejman, a. s., ih je upozoravao Allahovim znakovima i pozivao ih na uzoran moral. Zato je i u Starom zavjetu, koji je Knjiga sinova Israilovih, zastupljeno niz podataka o Sulejmanu, a. s.
Ovdje, prije svega, treba objasniti strukturu Starog zavjeta. Stari zavjet predstavlja objedinjenje Tevrata, objavljenog Musa, a. s., Zebura, objavljenog Davudu, a. s., i različitih tekstova za koje se vjeruje da su napisani od strane židovskih poslanika ili tekstova koji objašnjavaju njihove živote. Židovi vjeruju u cijeli Stari zavjet. Što se, pak, tiče kršćana, oni vjeruju i u Stari zavjet, a i u jedan drugi zbir knjiga, u kome se nalaze četiri knjige - “Indžil”, kome su, kao dodatak Starom zavjetu, dali ime Novi zavjet, i druga određena pisma.
Međutim, prema Kur’anu, Tevrat, Zebur i Indžil su, nakon objavljivanja, izopačeni od strane ljudi. Zbog te izopačenosti, aktualni Stari i Novi zavjet ne treba promatrati kao Božanstveni govor, već kao izvore i djela za koja postoji mogućnost da u sebi sadrže originalne dijelove, ali koja, pored toga, sadrže i različite legende i sujevjerja.
Prema tome, Novom zavjetu je korisnije pristupati kao jednom povijesnom izvoru, a nikako kao Božanstvenom govoru. A ispravnost ovog povijesnog izvora moći ćemo razumjeti prema tome da li je u skladu sa Kur’anom ili nije.
Što se tiče saopćenja iz knjiga Starog zavjeta, u kojima se iznosi život Sulejmana, a. s., u njima je moguće naći niz povijesnih činjenica. U krajnjem skladu sa Kur’anom su naročito ona saopćenja u kojima se govori o Sulejmanovoj, a. s., moćnoj vladavini Svijetom, o tome da je bio jedan izuzetno mudar Božji rob, o njegovoj čvrstoj i nepokolebljivoj vjeri u Boga. U Starom zavjetu piše da se Sulejmanovo carstvo protezalo na teritoriji između Nila i Eufrata, a vladanje tako velikim područjem, Mesopotamijom, koja je u to vrijeme bila ekonomski i kulturni centar Svijeta; štaviše, pokazati jednu moć koja će, kao što je to bilo u slučaju primjera Sabe, davati smjernice susjednim državama, neumnjivo su išareti veoma velike političke vlasti.
Pored toga, krajnje su upozoravajuće i činjenice koje se u Starom zavjetu iznose u vezi sa Sulejmanovim bogatstvom. Saopćenja o izgradnji njegovog dvorca, osobama od kojih je dobijao pomoć, detalji o građi koju je koristio prilikom gradnje dvorca i njegovoj veličini su izneseni na slijedeći način.
 |
Različite makete hrama Sulejmana, a. s. |
Kanim podići Dom Imenu Jahve, svojega Boga... Dom koji gradim bit će velik... (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 2-5)
...Moje će sluge raditi s tvojima. Morat će mi pripraviti mnogo drva, jer će kuća što je mislim graditi biti velika i veličanstvena. (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 7-8)
 |
Različite makete hrama Sulejmana, a. s. |
Napravi tučani žrtvenik dugačak dvadeset lakata, širok dvadeset i visok deset. (Druga knjiga Ljetopisa, 4 /1)
Hram što ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug šezdeset lakata, širok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok, prema dužini Hrama. Na Hramu je napravio prozore zatvorene rešetkama. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji šest, a treći sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugrađivati u hramske zidove. (Prva knjiga o Kraljevima, 6 / 2-6)
Pošalji mi čovjeka vična obradi zlata, srebra, tuča, željeza, grimiza, karmezina i ljubičastog baršuna, i vična umjetnosti rezbarstva: radit će s rukotvorcima kod mene u Judi i u Jeruzalemu, s onima što mi ih ostavi moj otac David. Pošalji mi iz Libanona cedrovine, čempresovine i sandalovine, jer znam da tvoje sluge umiju sjeći libanonska stabla… (Druga knjiga Ljetopisa, 2 / 6-7)
 |
Na slici se vidi džamija hz. Omera, koja je jedan od glavnih simbola Jerusalema i koja se spominje i pod imenom Kubbetu's- Sahra. |
Hram je građen od kamena koji je već u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije čuo ni čekić ni dlijeto, ni ikakvo željezno oruđe. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na treći. Sagradio je tako Hram i dovršio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama. I sagradi još prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 7-10)
 |
Slika drveta libanskog cedrusa. |
U Debiru načini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu. I kerubine je obložio zlatom. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 23-28)
 |
Zar vi mislite da ćete ući u džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali – uzviknuli: "Kada će već jednom Allahova pomoć!?" Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!(Al-Baqarah, 214) I Mi nijednog vjerovjesnika u neki grad nismo poslali, a da stanovnike njegove neimaštinom i bolešću nismo kaznili da bi se pokajali.(Al-A'râf,94) A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali.(Al-An'âm, 42) |
Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana. A za ulaz u Debir načini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listićima zlata oblijepi kerubine i palme. Tako i za ulaz u Hekal načini vrata od maslinova drveta, sa četverokutnim dovracima. Oba krila na vratima bijahu od čempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano. Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih. (Prva knjiga o kraljevima 6 / 29-36)
 |
Oni žele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo. a Allah želi da vidljivim učini svjetlo Svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima. (At-Tawba, 32)
A Mi smo htjeli da one koji su na Zemlji tlačeni, milošću obaspemo i da ih vođama i nasljednicima učinimo. (Al-Qasas, 5)
Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godina potpuno dovršio. Sagradio je dvor od libanonske šume: stotinu lakata dug, pedeset širok i trideset lakata visok, na četiri reda cedrovih stupova, a na stupovima bijahu cedrove grede. Bio je pokriven cedrovinom iznad soba koje su počivale na stupovima. Ovih je bilo četrdeset i pet: petnaest u svakom redu. Bila su tri reda prozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome. Sva vrata s dovratnicima bila su četverokutna i po tri su prozora stajala jedan prema drugome. Načinio je trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset širok. Zatim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; i sudački trijem, obložen cedrovinom od poda do stropa. Njegovo prebivalište, u drugom dvorištu i unutar predvorja, bilo je istoga oblika. Sagradio je i kuću, nalik na onaj trijem, faraonovoj kćeri, kojom se bijaše oženio. (Prva knjiga o kraljevima, 7 / 1-8)
Salomon pobroji sve strance koji se zatekoše u izraelovoj zemlji poslije popisa što ga bijaše proveo njegov otac David i nađe ih sto pedeset tri tisuće i šest stotina. Od njih odredi sedam-deset tisuća nosača, osamdeset tisuća te-sara u planini, tri ti-suće i šest stotina lju-di da upravljaju ra-dom naroda. (Druga knjiga ljetopisa, 2/ 16-17)
Tada diže kralj Sa-lomon kulučare iz svega Izraela; kulu-čara je bilo u svemu trideset tisuća ljudi. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuća ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio nad svim kulučarima. Sa-lomon je imao i se-damdeset tisuća nosa-ča tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali po-slovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su na-rodom zaposlenim na radovima. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog ka-mena i da ih klešu za temelje Hrama. (Prva knjiga o kraljevima, 5/27-31)
 |
Neka lica toga dana biće radosna, trudom svojim zadovoljna – u džennetu izvanrednome,(Al-Ghâshiyah, 8-10) |
Ovo su temelji koje je Salomon pos-tavio za gradnju Do-ma Božjega: šezdeset lakata u duljinu - po staroj mjeri lakta - a u širinu dvadeset la-kata. Trijem, koji je bio pred Domom, imao je, po širini ovo-ga potonjega, u duži-nu dvadeset lakata, a visok je bio sto i dva-deset lakata... (Druga knjiga ljetopisa, 3/3-4)
...Obložio ga je iznutra čistim zlatom. Veliku je dvoranu obložio čempresovinom, koju je prekrio čistim zlatom i postavio palme i cvjetne vijence. Optočio je potom Dvoranu blistavim draguljima; zlato je bilo zlato parvajimsko. Prekrio je njime Dvoranu: grede, pragove, zidove i vratna krila te izrezao kerubine po zidovima. Potom sazda dvoranu Svetinje nad svetinjama. Bila je, prema hramskoj širini, dvadeset lakata duga i dvadeset lakata široka i obloži je sa šest stotina talenata suhog zlata. Za čavle je dao na mjeru pedeset zlatnih šekela. I gornje je odaje obložio zlatom. (Druga knjiga ljetopisa, 3/4-9)
 |
Oni žele da utru Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah će učiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima.(As-Saff, 8) |
...Napravio je i Žrtvenik od cedrovine, pred Debirom, i obložio ga čistim zlatom. I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom. (Prva knjiga o kraljevima, 6/20-22)
Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrene, tuča za tučane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora. Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom. Tri tisuće zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuća talenata čistoga srebra da se oblože zidovi prostorija. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetničkih ruku... (Prva knjiga ljetopisa, 29/2-5)
Onda napravi sve predmete namijenjene Domu Božjemu: zlatni žrtvenik i stolove na kojima bjehu prineseni kruhovi, zlatne svijećnjake sa svjetiljkama od čistoga zlata što su se, po propisu, trebale paliti pred Debirom; cvjetove, svjetiljke i usekače od zlata; bilo je to čisto zlato; nožice, kotliće, mašice i kadionice od čistoga zlata; ulaz u Dom, nutarnja vrata - Svetinje nad svetinjama - i vrata Doma - Hekala - bila su zlatna. (Druga knjiga ljetopisa, 4/19-22)
... Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i sve posuđe - i stavi ih u riznicu Božjega Doma. (Druga knjiga ljetopisa, 5/1)
Sve su te građevine bile od biranog kamena, sječena po mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve do drvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja. Temelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset i od osam lakata, a nadgradnja od birana, po mjeri klesana kamena i od cedrovine. A tri su reda klesanog kamena i red cedrovih greda okruživali veliko predvorje, a tako i unutrašnje predvorje Doma Jahvina. (Prva knjiga o kraljevima, 7/9-12)
Načinio je deset tučanih podnožja; svako je podnožje bilo četiri lakta dugo, četiri lakta široko, a tri lakta visoko. Podnožja su bila ovako izrađena: imala su okvire, a okviri su stajali među preponama. Na okvirima među preponama bili su lavovi, volovi i kerubini; a na samim preponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima, bijahu ukrasi poput vijenaca. Svako je podnožje imalo četiri tučana točka i osovine od tuča; četiri su njihove noge imale držače; pod umivaonikom bijahu držači sliveni s ukrasima. Gore, gdje su se držači sastavljali, bio je otvor podnožja; imao je lakat i pol; otvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njemu su bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu četvrtaste, a ne okrugle. Četiri su točka bila pod preponom. Osovine im izlazile na podnožju; svaki točak bijaše visok lakat i pol. Točkovi su bili slični točkovima običnih kola: njihove osovine, naplaci, paoci i glavčine - sve bijaše liveno. Bila su četiri držača na četiri ugla svakog podnožja; podnožje i držači sačinjavahu jednu cjelinu. Pri vrhu podnožja bio je sve unaokolo krug visok pol lakta; povrh podnožja bili su klinovi; prepone su s njima sačinjavale cjelinu. Po oplošjima klinova i prepona urezao je kerube, lavove i palme, već prema veličini praznog oplošja i vijenaca naokolo. Tako načini deset podnožja: jednako salivenih, jednake veličine i oblika. (Prva knjiga o kraljevima, 7/27-37)
U dvorani Svetinje nad svetinjama napravi dva kerubina, liveno djelo. I njih obloži zlatom. Krila kerubina bila su dvadeset lakata duga: jedno krilo od pet lakata dodirivaše hramski zid, a drugo od pet lakata doticaše krilo drugoga kerubina. Tako je i krilo drugoga kerubina, od pet lakata, dodirivalo hramski zid, a drugo mu se krilo, od pet lakata, spajalo s krilom drugoga kerubina. Raširena, krila kerubina imala su dvadeset lakata. Stajali su kerubini uspravno, lica okrenutih Dvorani. Napravi zastor od ljubičastog baršuna, od grimiza, karmezina i bÓeza te na njemu izveze kerubine. (Druga knjiga ljetopisa, 3/10-14)
Napravi deset umivaonika i postavi ih pet zdesna, pet slijeva da se u njima pere; u njima su prali što je trebalo za paljenice; more je bilo namijenjeno svećenicima da se umivaju u njemu. (Druga knjiga ljetopisa, 4/6)
Napravi deset zlatnih svijećnjaka prema propisu i stavi ih u Hekal, pet s desne strane, pet s lijeve. Onda napravi deset stolova i postavi ih u Hekalu, pet zdesna, a pet slijeva. Napravi stotinu zlatnih kotlića. Onda načini trijem svećenički veliko dvorište s vratima koja prevuče tučem. More stavi s desne strane prema jugoistoku. (Druga knjiga ljetopisa, 4/7-10)
I načini deset umivaonika od tuča. Svaki je umivaonik sadržavao četrdeset bata, a svaki je umivaonik bio od četiri lakta; na svako od deset podnožja došao je po jedan umivaonik. Postavi pet podnožja na desnoj strani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi s desne strane Hrama, prema jugoistoku. (Prva knjiga o kraljevima, 7/ 38-39)
... I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro. Kralj Salomon načini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata; i načini trista štitića od kovanoga zlata; za svaki je štitić utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuću zvanu Libanonska šuma. (Druga knjiga ljetopisa, 9/14-16)
Kralj Salomon načini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; i načini trista štitića od kovanog zlata; za svaki je štitić utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuću zvanu Libanonska šuma. (Prva knjiga o kraljevima, 10/16-17)
Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleća glava, a s obje strane sjedala bile su ručice, a kraj ručica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. (Prva knjiga o kraljevima, 10/18-20)
Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga čistim zlatom. Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ručice s obiju strana prijestolja, a kraj ručica stajala dva lava. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izrađeno ni u jednom kraljevstvu. (Druga knjiga ljetopisa, 9/17-19
Sebi je prijestolje načinio kralj Salomon od drveta libanskoga. Stupove je napravio od srebra, naslon od zlata, sjedište od grimiza... (Pjesma nad pjesmama, 3/9-10)
 |
Sve što vam je darovano samo su naslade i ukrasi u životu na ovom svijetu; a ono što je u Allaha bolje je i trajno je. Zašto se ne opametite?(Al-Qasas, 60) |
Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuđe u kući zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. (Druga knjiga ljetopisa, 9/20)
 |
Giuseppe Recco, Voće i cvijeće, 1670, nacionalni muzej Capodimonte, Naples |
Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora običnog brašna, deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. (Prva knjiga o kraljevima, 5/2-3)
Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ičega ponestane. (Prva knjiga o kraljevima, 5/7)
Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomo-novu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. (Prva knjiga o kraljevima, 10/4-5)
Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske međe. Kralj je učinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.( Druga knjiga ljetopisa, 9/25-28)
 |
John Frederick Herring, Sr. Tajar i Hammon, 1845 |
Salomon je imao če-trdeset tisuća konja za vuču i dva-naest tisuća za jahanje. (Prva knjiga o kraljevima, Bab 5/6)
Sakupi bojnih kola i konjanika: imao je tisuću četiri stotine kola i dvanaest tisuća konjanika i razmjesti ih po gradovima gdje mu bijahu kola i kod sebe u Jeruzalemu. Salomon učini da srebra i zlata bude u Jeruzalemu izobila kao kamenja, a cedrova mnogo kao dudova u Šefeli. Konji Salomonovi bili su uvezeni iz Musrija i Koe; kraljevski dvorani kupovahu ih u Koi za srebro. Dovozila su se i prodavala jedna bojna kola iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela, a konji po sto i pedeset; to bješe isto tako za sve hetitske i aramejske kraljeve koji su ih uvozili preko njih. (Druga knjiga ljetopisa, 1/14-17)
 |
Tvrdi se da poglavlje Mudre izreke iz Starog zavjeta sadrži savjete koje je Davud, a. s., davao Sulejmanu, a. s. Naravno, Stari zavjet je iskrivljena knjiga i apsolutno je nemoguće saopćenja sadržana u njoj prihvatiti kao riječi Objave koje dolaze od Allaha, dž. š. Bez obzira na mogućnost da u njoj postoje dijelovi koji nisu izvitopereni, ova saopćenja mi možemo prihvatiti jedino kao lijepe riječi. Kada se pristup načini sa ovog aspekta, u aktualnom poglavlju će biti uočeno mnogo lijepih riječi i savjeta koji su u skladu sa Kur’anom. Zato što je svrsishodno prihvatiti lijepu riječ, bez obzira gdje se ona nalazi, u ovom poglavlju naše knjige mjesto je ustupljeno određenim dijelovima Starog zavjeta koji, sa aspekta značenja, pokazuju harmoničnost i podudaranje sa kur’anskim navodima.
Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi. Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene; zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka. Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći. Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu. Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne. A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla. (Mudre izreke, 1/24-33)
Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti. Ne reci svome bližnjemu: “Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati”, kad možeš već sada. Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi. Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije učinio nikakva zla. Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute, jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika. S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu. (Mudre izreke, 3/27-35)
 |
Hadis-i šerif u značenju ''I dova je ibadet'' u kaligrafskoj izvedbi sulus i nesih. 1880. (1297. hidžretske) godine. |
 |
Mehmet Ali Efendi, black ink on a white background, 1317 AH, and framed with gold. "Only those of His servants with knowledge have fear of God." |
Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se. (Mudre izreke, 10/9)
Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu. (Mudre izreke, 12/2)
Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne. (Mudre izreke, 12/5)
Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje. (Mudre izreke, 12/7)
Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju. (Mudre izreke, 12/21)
Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga. (Mudre izreke, 12/25)
Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet. (Mudre izreke, 13/10)
Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva. (Mudre izreke, 13/13)
Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu. (Mudre izreke, 15/1)
Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu. (Mudre izreke, 16/20)
Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori. (Mudre izreke, 22/1-2)
Joseph Mallord William Turner, Brodolom, galerija Tate, London
On vam omogućava da kopnom i morem putujete. Pa kad ste u lađama i kad one uz blag povjetarac zaplove s putnicima, te se oni obraduju tome, naiđe silan vjetar i valovi navale na njih sa svih strana, i oni se uvjere da će nastradati, iskreno se mole Allahu: "Ako nas iz ovoga izbaviš, sigurno ćemo biti zahvalni!" (Yûnus, 22)
Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život. Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga. (Mudre izreke, 22/4-5)
Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti. Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju, jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj... (Mudre izreke, 22/16-18)
Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i kliče sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo. Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem, jer imat ćeš budućnost i tvoja nada neće propasti. Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. (Mudre izreke, 23/15-19)
Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari. (Mudre izreke, 23/22)
Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor. (Mudre izreke, 23/23)
Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima. (Mudre izreke, 24/19)
Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku. (Mudre izreke, 24/32)
Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom. (Mudre izreke, 25/28)
Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti. (Mudre izreke, 27/1)
Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema. (Mudre izreke, 28/3)
Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi. Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću. (Mudre izreke, 28/13-14)
Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro. Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet. (Mudre izreke, 28/26-27)
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu. Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu. (Mudre izreke, 29/10-11)
Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu. (Mudre izreke, 19/11)
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. (Mudre izreke, 19/20)
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je. S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost. Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina. Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti. Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće. Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost. Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se. Pravednik se od tjeskobe izbavlja... (Mudre izreke, 11/1-8)
Jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu. Oprez će paziti na te i razboritost će te čuvati: da te izbavi od zla puta, od varava čovjeka, od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mračnim putovima; koji se vesele čineći zlo i likuju u opačinama zloće; kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima. (Mudre izreke, 2/10-15)
Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca. Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobiđi ga. Jer oni ne spavaju ako ne učine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore. (Mudre izreke, 4/14-16)
Zato idi putem čestitih i drži se staza pravedničkih! Jer samo će pravedni nastavati zemlju i bezazleni će ostati na njoj. A opake će zbrisati sa zemlje i bogohulnike iščupati iz nje. (Mudre izreke, 2/20-22)
 |
Thomas Cole, The Architect's Dream, 1840, Toledo Museum of Art, Ohio |
A pravednička je staza kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana. A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što će se spotaknuti. (Mudre izreke, 4/18-19)
Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima i on će ispraviti tvoje staze. Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To će biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima. Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta. I tvoje će žitnice biti prepune… (Mudre izreke, 3/5-10)
 |
Bakkal Arif; hadis-i šerif ispisan pozlaćenom bojom i istifli dželil sulus kaligrafijom na crnoj podlozi: ''Oprosti nam Allahu, pošto si Ti Onaj koji oprašta i Milostivi.'' 1309. hidžretske godine sa zlatnim ramom i rokoko ukrasom. |
Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas? Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji, kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče: “Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim. Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce. Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo. Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska. Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno. Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju. Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata. Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti.
