Titule Misirskih Vladara u Kur'anu

Musa, a.s., nije jedini pejgamber koji je u toku povijesti starog Egipta živio u ovoj zemlji. Jusuf, a.s., je, isto tako, mnogo prije Musaa, a.s., živio u Egiptu.

Postoji, međutim, jedan detalj koji zapinje za oko prilikom iščitavanja kur'anskih kazivanja o Musau i Jusufu, a.s. Radi određivanja egipatskog suverena koji je živio u vrijeme Jusufa, a.s., u Kur'anu se koristi riječ ''vladar'' (melik):

I vladar reče: "Dovedite mi ga!" i kad Jusufu izaslanik dođe, on reče: "Vrati se gospodaru svome i upitaj ga: 'šta je s onim ženama koje su svoje ruke porezale - Vlasnik moj dobro zna spletke njihove!'" (Yusuf, 54)

Suprotno tome, za suverena koji je živio u vrijeme Musaa, a.s., u Kur'anu se koristi riječ ''faraon'' (fir'awn):

Mi smo Musau devet očevidnih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad je precima njihovim došao i kada mu je Faraon rekao: "Ja mislim, o, Musa, da si ti doista opčinjen." (Al-Isra', 101)

Različite titule ova dva egipatska suverena objašnjavaju nam povijesni izvori. Riječ faraon je, zapravo, naziv za kraljevu palaču u starom Egiptu. Ovaj naziv nisu koristili vladari iz perioda starog kraljevstva. A dolazak riječi faraon u smislu označavanja titule osobe na čelu države dešava se u egipatskom ''periodu novog kraljevstva''. Taj period počinje od 18. dinastije (1539 – 1292. p.n.e.), a u 20. dinastiji (945 – 730. p.n.e.) riječ faraon je poprimila značenje riječi koja se koristi s ciljem izražavanja poštovanja.

Ovdje, dakle, još jednom do izražaja dolazi čudotvorni stil Kur'ana: Jusufov život se poklapao sa periodom starog kraljevstva, i zbog toga za misirskog suverena nije korištena titula ''faraon'' (fir'awn), već ''vladar'' (melik). A zato što je Musa, a.s., živio u periodu novoga kraljevstva, egipatski suveren je karakteriziran kao ''faraon''.

Nesumnjivo, da bi se mogla načiniti jedna takva diferencijacija, potrebno je poznavati povijest Egipta. Međutim, kao što smo prethodno rekli, povijest starog Egipta je, zbog nemogućnosti čitanja egipatskog pisma, zaboravljena u IV stoljeću, a ponovo odgonetnuta tek u XIX stoljeću. Prema tome, u periodu objavljivanja Kur'ana niko nije posjedovao detaljna saznanja o povijesti starog Egipta. Ova osobitost jedan je od nebrojenih dokaza koji potvrđuju da je Kur'an Riječ Allaha, dž. š.