Molekule Koje Prave Boje: Pigmenti

U prijašnjim poglavljima spomenuli smo da zbog različitih osobina atoma pigmentarnih molekula objekti reflektuju različite svjetlosti, stoga nastaju različite nijanse boja. Pogledajte još jednom oko sebe. Različite boje u vašem vidokrugu upućuju na postojanje istoimenih pigmenta jer su boje svega što vidimo u našem okruženju prisutne u sastavu materije. Zelena boja biljaka, boja kože, boje životinja, ukratko, sve boje proizlaze iz strukturnih osobina pigmenta koji se nalazi u ovim objektima ili živim bićima.

Šta je pigment?

Pigmenti koji postoje i u našim očima i u vanjskoj površini objekata predstavljaju specijalne molekule koje izazivaju boje. Potrebna je određena energija da se pigmentarne molekule aktiviraju. Nesumnjivo, kao i u ostalim fazama formiranja boje, tu je opet savršena harmonija između pigmenata i svjetla. “Nevidljiva svjetlost” koja dolazi do Zemlje specijalno je uređena za “pigment” u molekulama koje su u živim bićima poznate i kao molekule boje.

Štaviše, ljudske oči, isto tako, imaju građu koja je prilagođena ovoj svrsi. Razlog zbog kojeg se kupaste ćelije nalaze na mrežnjači opažaju osnovne boje, crvenu, zelenu i plavu, nalazi se u posebnim molekulama pigmenta koje imaju. Najvažniji zadatak, kada vidimo raznobojni svijet koji ovi pigmeti obavljaju, jeste pretvaranje energije “boje” u živčani impuls. To znači da se sve što znamo kao boja prenosi pomoću ovih pigmenata valnom dužinom na kraju do mozga kao nervni impulsi.11

Razlog za različitost boja u listovima cvijeta jeste reakcija pigmentnih molekula, prisutnih u strukturi cvijeća, na svjetlost.

Energetski nivoi vidljive svjetlosti odgovaraju nekim energetskim nivoima koji su potrebni za aktiviranje molekula pigmenta u koži živih bića, ili u njihovim krljuštima, ili u perju, ili u krznu što prekriva njihovu kožu, i na taj se način formira njihova boja.

Pigmenti, kao što vidimo, nalaze se u centrima za vidi i u tijelima životinja i u savršenom su skladu s drugim tjelesnim sistemima. Nedostatak pojedinih molekula pigmenta kod živih bića ili pak njihova prisutnost manja od potrebne u centru za vid rezultirat će nesposobnošću živog bića da razlikuje boje u svojoj okolini.

Pitanje je kako se te specijalne molekule međusobno “razumiju” u koži živih bića? Možemo dati odgovor na ovo pitanje samo daljim postavljanjem pitanja. Jesu li živa bića došla do posjeda te boje, primajući osobine posebnog spektra svjetlosti koji dolazi do Zemlje, te prema tome izabrala posebni pigment? Jasno je da je mogućnost da se takvo nešto desi jednaka nuli. Ove posebne molekule su sa svjesnom namjerom postavljene na kožu živih bića. Očito je da ni živa bića ne mogu sama iznijeti ovakav proces niti mogu slučajnim izborom dovesti do ovakvog formiranja. Pitanje harmonije jeste nešto što nije moglo samo da se desi jer je Onaj Koji to želi, stvorio, Onaj Koji drži sve pod kontrolom. Allah, dž.š., stvorio je svako živo biće s vrlo sofisticiranim, njemu svojstvenim, osobinama. Sve, i živo i neživo, ima pigmente odgovarajuće boje. Oni selektivno apsorbuju svjetlost u zavisnosti od njihove strukture. Ne reaguje svaki pigment na svjetlost na isti način. Zbog toga, ne može se podesiti ista hemijska reakcija i formirati ista boja.

Uzmimo hlorofil, pigment koji biljke čini zelenim, kao primjer. Ovaj pigment apsorbuje određene valne dužine koje dolaze sa Sunca i reflektuje svjetlo valne dužine koja odgovara zelenoj boji. Hlorofil, pigment molekule u biljkama, odbija fotone koji izgledaju zeleno za njihovu valnu dužinu. U isto vrijeme energija koju biljke primaju sa Sunca omogućava im da proizvode ugljikohidrate, osnovni izvor hrane za sva živa bića.12 Različiti pigmenti molekule odbijaju posebne boje na određenim talasnim dužinama s obzirom na njihove molekularne osobine, i zbog toga izazivaju drugačije hemijske reakcije.

Postoji mnogo vrsta pigmenta u prirodi. Nekoliko je primjera dovoljno da pokažu kako su pigmenti molekule posebno napravljeni za život.

Primjeri vrsta pigmenta Izvor zaštitne boje: melanin

Hlorofil, pigment u biljkama, dominira nad drugim pigmentima. Zbog toga su biljke zelene.

Oči živih bića prilično su osjetljive na svjetlo i lahko mogu biti izložene štetnom djelovanju. Ipak, zahvaljujući sistemima potpore koje je Allah, dž.š., posebno stvorio, mi možemo gledati u pravcu Sunca i vidjeti naše okruženje. Jedan od tih sistema potpore jeste grupa pigmenta prisutna u oku.

Kao što je poznato, boja očiju živih bića razlikuje se od jedinke do jedinke. Ono što im daje boju jesu, opet, pigmenti. Melanin je jedna od tih pigmentnih supstanci koja očima daje boju. Isti pigment vašoj koži i kosi, također, daje boju. Pa ipak, melanin pruža više od boje. Naučnici vjeruju da melanin, koji postoji u očima, nudi i zaštitu od vrlo štetnih efekata sunčevih zraka i da poboljšava vid. Tvar melanin, prirodno rješenje problema opasnih zraka svjetlosti, apsorbuje visoko energetsku svjetlost bolje od nisko energetske svjetlosti. Tako, ona jače apsorbuje ultraljubičastu nego plavu, a plavu jače nego zelenu.13 Na ovaj način melanin osigurava zaštitu leće oka od ultraljubičastih zraka. On osigurava skoro optimalnu zaštitu mrežnjače, filtrirajući različite boje koje imaju sposobnost da oštete tkivo mrežnjače – na taj način smanjuju rizik od makularne degeneracije. Kod ljudi s više melanina u očima ima manje slučajeva makularne degeneracije, dok kod ljudi s manje melanina ima više slučajeva makularne degeneracije. Do četrdesete godine, oko 15 % naših prvobitih zaliha melanina izgubi se iz oka, a oko 25% izgubi se do pedesete. Uloga melanina u oku jeste presudna. Oftamolozi smatraju da melanin u oku smanjuje rizik od makularne degeneracije izazvane starenjem. 14

Kako saznajemo, svaka od funkcija supstance melanina pokazuje nam specijalnu namjenu ove susptance.

1. plavo reflektovano pigmentom
Svjetlosne zrake sa Sunca aktiviraju pigmente u objektu i zato se boja formira. Možemo usporediti pigment molekule sa sijanjem čiji izbor zavisi od veličine njihovih pora. Kao u sijanju, valne dužine koje pigmenti izaberu prema svojoj strukturi, to znači boja, varira.	Krv sadržava raznobojne pigmente koji nose kiseonik po tijelu. Ta boja varira među živim bićima. Naprimjer, krv sipe je svijetloplava ili prozirna, krv drugih životinja i ljudi crvena je. Crvenilo kokošije krijeste i većine kozica izazvane su krvnim pigmentima.

Odgovor na pitanje kako je tako savršena tvar nastala jeste to da je nemoguće da je takva višenamjenska tvar s tako savršenom strukturom nastala slučajno. Allah, dž.š., stvorio je tvar melanin, kao i druge stvari na svijetu, na poseban način da služi blagotvornoj svrsi - ljudima.

Velike crvene oči žabe šalju upozorenje njihovim grabljivcima. Oči gmizavaca viđenih iznad imaju takvu boju da ne kvare njihovu kamuflažu. Oči sove na lijevoj slici imaju boju koja predstavlja posebnost njene vrste.

Izvor živih boja

Izvor živih boja prisutnih kod kljunova tukana također su pigmentarne molekule.

Karotenoidi (i lipokrome) jesu pigmentarne molekule, sintetizirane u biljkama, koje odbijaju žutu, zelenu i narandžastu boju. Životinje, hraneći se biljkama, mogu doći do tih boja.

Otrovne spužve, krinodeje, otrovni morski krastavci i neki mekušci jesu djelimično ili potpuno u žutoj, crvenoj ili narandžastoj boji koja je nastala kao rezultat karotenoida. Oni su, također, prisutni u krilima leptirova i u kljunovima ptica. Kod određenih insekata luče ih specijalne žlijezde koje su žute ili crvene boje. Začudo, ova su jedinjenja obično blijedozelene ili su bez boje, i postaju jarko žuta u krvi otrovnih insekata. Karotenoidi nisu samo korisni kao boje upozorenja. Kod nekih insekata oni se pretvaraju u otrovna jedinjenja i tada imaju dvojaku upotrebu: kao oružje i kao signal. 15 Na osnovu ovih vrlo posebnih sistema koje je Allah stvorio mnoga druga živa bića nastavljaju da prosperiraju.

Dosad, ukratko smo ispitali samo nekoliko tipova pigmenata u prirodi. Zaključak do kojeg smo došli u svjetlu ovog pregleda jeste prisustvo savršenog dizajna koji se otkriva u pigmentima, u atomima koji formiraju pigmente i u svim nastalim bojama. Allah, dž.š, Gospodar ovog izuzetnog dizajna, Gospodar svjetova, upoznaje nas lično s jedinstvenim umijećem u bojama koje On stvara u prirodi.

Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što trebaju shvatiti i da uši njihove čuju ono što trebaju čuti, ali oči nisu slijepe, već srca njihova. (El-Hadždž, 46)